Posted by admin1

Vrijednosti prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta

Hvala Allahu, Gospodaru, svjetova, Vladaru Sudnjega dana, na nimetima i blagodatima kojima nas daruje. Neka je salavat i selam na Njegova Poslanika, njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve sljedbenike do Sudnjega dana.

1. Podsjećanja o vrijednostima ibadeta u mjesecu zul-hidždžetu

Mnogo je knjiga napisano o vrijednostima prvih deset dana mjeseca zul – hidždžeta i gotovo sve je rečeno o ibadetima i njihovim vrijednostima u ovom blagoslovljenom mjesecu. Želimo podsjetiti na dobra djela koja možemo učiniti u prvih deset dana zul-hidždžeta i ukazati na njihov značaj. Za samo par dana nastupit će mjesec zul – hidždže, mjesec velikog dobra, mjesec hadždža, kurbana, dobrovoljnog posta, Arefata, tekbira, tešrika, tahmida, tehlila; mjesec pobožnosti, pokornosti i poslušnosti Allahu, dž.š. Pred nama su blagoslovljeni i najodabraniji dani godine!  Svako od nas želi da, u ime Uzvišenog Allaha, učini neko dobro djelo u ovih prvih deset dana zul- hidždžeta i tako se približiti našem Gospodaru. To su, u prvom redu, ibadeti: namazi, post, klanje kurbana, hadždž i umra, zikr, učenje Kur’ana, dijeljenje sadake, raspodjela kurbanskog mesa, itd. Ovo su mahom individualni ibadeti. Od posebne su vrijednosti kolektivni/džematski ibadeti. Mnogo je dobrih djela koja bismo mogli učiniti tijekom ovih blagoslovljenih dana. U tome svemu posebno je važno imati čist nijet, da sve što želimo učiniti da činimo iskreno radi Uzvišenog Allaha, u Njegovo ime i sa jedinom željom – da zaslužimo Allahovu milost (rahmet), oprost (magfiret) i uputu (hidajet).

1.1. Dobra djela koja možemo učiniti tijekom ovih dana 

1.1.1. Klanjanje dnevnih i noćnih nafila.

Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Čini puno sedždu jer nećeš učiniti ni jednu sedždu Allahu, a da te On neće uzdići na veću dereždu i izbrisati ti jedan grijeh”. Se’id ibn Džubejr r.a. kaže:”Ne gasite vaše svjetiljke u tim noćima“. To ukazuje da je velika vrijednost u ovim noćima ustajati i klanjati namaz, učiti Kur’an i približavati se Uzvišenom Allahu. Naši vrijedni prethodnici su se posebno isticali ibadetom u ovim blagoslovljenim noćima.

1.1.2. Pokajanje (tevba).

Premda pokajanje treba činiti stalno, posebno je važno iskoristiti ove mubarek dane i što više činiti tevbu da bismo okrenuli svoja srca ka ibadetu, inšallah. Potrebno je mnogo upućivati dove, ne zaboravljajući na braću, rodbinu, prijatelje, a posebnu dovu uputiti za stanje ummeta.

1.1.3. Dobročinstvo roditeljima.

1.1.4. Obilazak rodbine, prijatelja, poznanika, braće u vjeri.

1.1.5. Učenje Kur’ana i podučavanje drugih Kur’anu, posebno u ovim danima.

1.1.6. Sjedenje u džamiji između namaza, a naročito sjedenje u džamiji od sabaha do izlaska sunca, i klanjanje dva rekata nakon izlaska sunca. Preneseno je da klanjanje sabah namaza u džamiji i sjedenje u džamiji na tom mjesu do izlaska sunca i klanjanje dva rekata nakon izlaska sunca, ima vrijednost obavljenog hadždža. Naravno time ne spada dužnost obavljanja hadždža, ali je vrijednost obavljanja ovih ibadeta ista.

1.1.7. Učenje zikra, posebno poslije namaza, pred spavanje, jutarnji i večernji, izgovaranje što više tehlila (la ilahe illaallah), tekbira (Allahu ekber), tahmida (elhamdulillah

1.1.8. Obilazak rodbine i bolesnika.

1.1.9. Udjeljivanje sadake, posebnu pažnju u ovim blagoslovljenim danima posvetiti iznemoglim osobama, jetimima, posebno u danima hadža, što zavrjeđuje posebnu nagradu kod Allaha, dž.š.

1.1.10. Pozivanje ljudi u Allahovu vjeru, pojašnjavanje propisa Allahove vjere onima kojima je to potrebno.

1.1.11. Maksimalno čuvanje i ustezanje od grijeha, naročito onih velikih grijeha kao što je gibet (ogovaranje), laž, gledanje u ono što nije dozvoljeno, kamata, mito i slično.

Musliman je dužan iskoristiti ove blagoslovljene dane i provesti ih u istinskom ibadetu, sa željom da zasluži, Allahovo, dž.š., zadovoljstvo, milost i oprost. Učinimo to na način kao da nam je ova godina posljednja u našem ovodunjalučkom životu i da više nećemo imati prilike da išta promijenimo i popravimo. Samo Allah, dž.š., zna da li ćemo dočekati slijedeću godinu, mjesec zul-hidždže i dan Arefata u njemu. Zbog toga je veoma poželjno nastojati učiniti što više hajrata i zaslužiti što više nagrada, naročito u ovim danima kada je nagrada mnogostruka. Nikad ne treba ni pomisliti da smo uradili dovoljno dobra, jer nikad se ne može uraditi dovoljno dobra u ime Allaha, s.w.t., niti Mu se možemo odužiti za sve Njegove blagodati. Ne zaboravimo i svoje ukućane potaknuti da čine hajr i dobro u ovim blagoslovljenim danima, jer ćemo i mi, ako Bog da, imati dio u tom dobročinstvu a njima se neće umanjiti – Allah će nas sviju nagraditi.

2. Nekoliko divnih hadisa o ovom mubarek mjesecu  

2.1. Ibn Abbasa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima” – misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Prisutni upitaše:  ”Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?” Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: ”Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek ode da se bori radi Allaha žrtvujući sebe i svoj imetak i ništa od toga ne vrati.’‘ (Buharija, 2/457).

2.2. Uzvišeni Gospodar podario nam je blagodat prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta, vrijeme činjenja dobrih djela, plemenito i blagoslovljeno vrijeme i posebno blagodati ibadeta u njima. Uzvišeni Allah, iz Svoje neizmjerne milosti i dobrote prema nama je:

– odabrao prvih deset dana zul-hidždžeta i učinio ih vrijednijim nad ostalim danima godine,

– odredio da dobra djela učinjena u ovim danima mnogostruko više vrijede od istih djela učinjenih u ostalim danima,

– poživio nas do ovih mubarek i blagoslovljenih dana, i dao nam priliku da u ovim danima uvećamo naša dobra djela.

Zbog toga, i iz zahvalnosti prema našem Gospodaru, provedimo ovih deset dana u pokornosti Njemu i činjenju ibadeta u Njegovo ime i za Njegovo zadovoljstvo. Vrijednost ovih dana koje je Uzvišeni Allah odabrao u odnosu na druga vremena, opisana su u hadisu koji bilježi Buharija, a u kojem stoji da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Nema dana u kojima je učinjeno dobro djelo Allahu draže od onih u zul-hidždžetu, tj. njegovih prvih deset dana.” A kod Darimija bilježi se predanje: ”Nema vrednijeg djela od djelā u deset dana zul-hidždžeta.’

2.3. Prvih deset dana zul – hidždžeta su blagoslovljeni dani. Ovo ukazuje na veličanstvenost ovih odabranih dana, na vrijednost ibadeta obavljenih u njima i veličinu Allahove nagrade za djela učinjena u njima. Zbog njihove vrijednosti i blagoslova, Uzvišeni Allah se kune njima: ”Tako mi zore i deset noći” (Kur’an, 89.:1.-2.) To je najbolji pokazatelj izuzetne vrijednosti ovoga mjeseca i zahvalnosti Uzvišenom Gospodaru, što nam je podario još jednu priliku da iskoristimo blagodati ovog mubarek poklona!  Po mišljenju Ibn Abbasa, dani są kojima se Allah, dž.š., zaklinje su prvih deset dana zul-hidždžeta. Ono sa čime se zaklinje Stvoritelj svih svjetova, ukazuje da to ima posebnu vrijednost.                                                                                                                                 

3. Najbolji dan i najbolja noć u godini

3.1. Iz Kur’ana i sunneta je razvidno da su prvih deset dana zul-hidždžeta najbolji dani u godini, čak su bolji i od zadnjih deset dana mjeseca ramazana. Najbolji dan pojedinačno u godini je dan Arefata. Također su zadnjih deset noći ramazana najbolje noći u godini, bolje od prvih deset noći zul-hidžeta, jer u njima je noć Lejletul Kadr (noć Moći), koja je najbolja noć u godini; vrijednija je i od hiljadu mjeseci. (Tefsir ibn Kesira, 5/412) Upitan je šejhul-islam Ibn Tejmijje o vrijednostima deset dana zul-hidždžeta, da li su oni bolji od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, pa je odgovorio: ”Dani deset dana zul-hidždžeta bolji su od zadnjih deset dana mjeseca Ramazana, a noći zadnje trećine Ramazana bolje su od noći deset dana zul-hidždžeta.”

3.2.U dugoj prošlosti često se postavljalo pitanje shvaćanja i razumijevanja vremena sljedbenika ummeta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u kojem su živjeli. To je pitanje odnosa prema izazovima vremena i načina zadovoljavanja životnih potreba. Smatralo se da je odnos prema zahtjevima vremena i životnim potrebama u direktnoj povezanosti sa duljinom njihova boravka na dunjaluku. Naime, životna dob sljedbenika ummeta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je mnogo kraća od životne dobi prijašnjih naroda (prosjek je 60 – 70 godina). Uzvišeni Allah je, iz svoje milosti, počastio ovaj ummet time što je omogućio da u kratkom vremenu mogu zaslužiti i uraditi mnogo dobrih djela, da dostignu i da čak prestignu drevne narode, ukoliko se ponašaju prema Kur’anskin načelima i pokoravaju Njegovim naredbama. U tu svrhu Uzvišeni Allah je odlikovao pojedina mjesta i vremena nad drugima i odredio vrijednost ibadeta u njima. Dobar primjer tome je da namaz obavljen u haremu Kjabe vrijedi kao stotina hiljada namaza obavljenih na drugim mjestima, vrijednost ibadeta u noći Lejletul-Kadr, ibadeti u mubarek mjesecu ramazanu i brojne druge prilike u kojima se mogu uvećati dobra djela, zaslužiti izuzetno vrijedna nagrada i upotpuniti ahiretska opskrba. Jedno od tih vremena je i prvih deset dana zul-hidždžeta. Ljudi se dugo pripremaju, svjesni vrijednosti vremena u kojem živimo a posebno svjesni vrijednosti ovih prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta. Naše željno iščekivanje prvih deset dana zul-hidždžeta i temeljito pripremanje za ove blagoslovljene dane je pokazatelj jačine našeg imana i naše želje da zaslužimo Allahovu milost i zadovoljstvo.

3.3. Mnogo je dobrih djela koja možemo učiniti tijekom prvih deset dana zul-hidždžeta. To su najvredniji i najveličanstveniji dani kod Uzvišenog Allaha. To su dani pokornosti, pobožnosti, skrušenosti i takvaluka. Stoga, potrudimo se maksimalno da u ovim blagoslovljenim danima učinimo što više dobrih djela, jer je nagrada mnogostruka, a pogotovo što su dobra djela učinjena u ovim danima, dodatno draga Uzvišenom Allahu. Dobra djela u ovim danima su mnogostruko vrednija nego u drugim vremenima. Na posebnost i vrijednost ovih dana ukazuje i činjenica da se Uzvišeni Allah u suri El-Fedžr zaklinje ovim danima, uzvisujući ih i dajući im na taj način posebnu počast: “Tako Mi zore, i deset noći i parnog i neparnog.” (Kur’an, 89.:1.-2.) Ibn Abbas, r.a., rekao je : ”Misli se na prvu trećinu mjeseca zul-hidždže.” Imam Ahmed prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Deseti dan zul-hidždže je dan Kurban-bajrama; to je parni dan, neparni  dan je dan Arefata” To je poziv i najbolje upozorenje svim vjernicima da se posvete dobročinstvu, u ovoj desetini zul-hidždžeta, više nego ikada. I Allahov Poslanik, s.a.v.s., naglašavao je značaj i veličinu ovih dana u hadisu: “Najbolji dani na dunjaluku su prvih deset dana zul-hidždžeta.” Bilježi imam Ahmed da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Nema većih niti dražih dana Allahu dž.š., za činjenje dobrih djela od ovih dana, zato, izgovarajte dosta tehlil (La ilahe illAllah), tekbir (Allahu Ekber), tahmid (Elhamdulillah).” Na vrijednost ovih dana ukazuje i hadis Allahovog Poslanika: ‘‘Ne postoje veličanstveniji dani kod Allaha, niti dani u kojima su dobra djela draža Allahu od ovih deset dana, mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovarajući riječi la ilahe illellahu), et-tekbirom (veličanjem Allaha izgovarajući riječi Allahu ekber), et-tehmidom (zahvalom Allahu riječima elhamdulillahi).” (Hadis je zabilježio imam Taberani).

3.4.  Veličanje Uzvišenog Allaha. Ove blagoslovljene dane ukrasimo i sa tekbirima. Sunnet je u ovim danima učiti tekbire, tahmide, tehlile i tesbihe, naglas u džamiji, kući, ulici i svakom mjestu gdje se može spominjati Allahovo ime. Muškarci uče pojedinačno i naglas, dok žene uče u sebi. Pored ovih općih tekbira, koji su propisani tokom cijelog perioda, postoje i posebni tekbiri. Oni se donose nakon farz – namaza počevši od iza sabaha devetog zul-hidždžeta pa sve do iza ikindije trinaestog zul-hidžeta (četvrtog dana bajrama), bez obzira da li se namaz klanjao džematski ili pojedinačno. To je poznati tekbir: „Allahu ekberullahu ekber, la ilahe illallahu wallahu ekber, Allahu ekber we lillahi’l-hamd.”

3.4.1. Posebnost i vrijednost ovih deset dana ogleda se i u činjenici da jedino u ovim danima dolaze svi temeljni ibadeti: klanjanje namaza, post, hadždž, kurban, sadaka i ostala mnogobrojna dobra djela. Zbog toga su, najvjerojatnije, oni odabrani da budu najbolji od svih drugih dana u godini. A Allah najbolje zna! Hafiz Ibn Hadžer rekao je: ”Mislim da je razlog odlikovanja deset dana zul-hidždžeta zato što su u njima sakupljeni svi temeljni ibadeti: namaz, post, sadaka, hadždž, a to nije slučaj ni sa bilo kojim drugim vremenom.”

Koja dobra djela možemo učiniti u ovim odabranim danima, šta da žrtvujemo od sebe u ime Allaha,   za islam, za zajednicu kojoj pripadamo?

4. Odlike  mubarek mjeseca zul-hidždžeta

4.1.Hadždž se obavlja u mjesecu Zul-hidždžetu                                                                                             

4.1.1. U prvih deset dana zul-hidždžeta Uzvišeni Allah je odredio da se obavlja hadždž. U  njima je Jevmu-tervijeh, tj. osmi dan zul – hidždžeta, kada hadžije iz Mekke izlaze na Minu, u njima je i Jevmu Arefeh, tj. deveti dan zul – hidždžeta, o kojem je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Nikada veći broj ljudi ne bude oslobođen vatre džehennemske kao na dan Arefata.” Vjernici se odazivaju Allahovom pozivu, hodočaste Kjabu, čine tevbe, mole za oprost grijeha i glasno, sa uzdignutim rukama, okrenuti prema Kjabi s pogledom u nebo, po nekoliko sahata iskazuju pokajanja za grijehe koje su činili, daju obećanja da više neće činiti grijeh i da će ostatak života živjeti po Allahovim odredbama, upućuju dove i mole za milost i oprost. Tu ljepotu se mora doživjeti barem jedanput u životu, jer jezik je i suviše siromašan da to predoči i opiše.

4.1.2. Vjernici koji imaju mogućnost da u ovim danima obave hadždž učiniće izuzetno vrijedno djelo. Velik je broj hadisa u kojima Allahov Poslanik, s.a.v.s., podstiče na obavljanje hadždža! Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Za primljen hadždž ne postoji druga nagrada osim džennet.’‘ Ako svemu tome dodamo da će hodočasnik, prilikom obavljanja hadždža imati priliku da obavi nekoliko namaza u haremu Kjabe, a budući da je jedan namaz obavljen u haremu Kjabe vrjedniji od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu, to postaje snažan motiv koji u čovjeku budi želju za obavljanjem hadždža. One hadžije, čiji hadždž bude mebrur, vraćaju se svojim kućama čisti od grijeha. Kada bi nam Allah dao moć da vidimo nevidljivo, vidjeli bismo kako se sa hadžija, dok borave na blagoslovljenim mjestima (Arefat, Harem Kjabe, Mina, Muzdelifa), čineći tevbu, dok mole za Njegovu milost i oprost, slivaju rijeke grijeha sa njih, dok ih Uzvišeni Allah sapire i čisti.

4.1.3. Hadždž i umra su najvrjedniji ibadeti u ovim danima, na što upućuje i hadis u kojem je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Umra do umre briše grijehe koji su u međuvremenu počinjeni, a za primljen hadždž  nema druge nagrade do džennet.” Za one koji ne obavljaju hadždž, strogo je preporučen post tog dana. Poslanik, s.a.v.s., poručio je da post na dan Arefata briše grijehe iz godine koja je prošla i godine koja dolazi. Tog dana sve hadžije polaze na Arefat izgovarajući telbiju. U jednom drugom hadisu govori se da Uzvišeni Allah na dan Arafata oprašta onima koji paze na svoj sluh, vid i jezik. Zbog toga je preporučljivo  biti u i’tikafu na dan Arefata.

4.1.4. Arefat je, također, najbolji dan za učenje Kur’ana. Oni koji budu na Arefatu taj dan bi trebali maksimalno iskoristiti i činiti što je moguće više dova, jer je to mjesto gdje se dove primaju. O danu Arefata, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ”Hadždž je Arefat!” . U ovim danima je i Jevmun-nehr,    tj. dan Kurbanskog bajrama, a to je najbolji dan u godini kod Uzvišenog Allaha. Vjerodostojnom predajom je potvrđeno da je Allahov Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ”Najveći dan kod Allaha je dan Kurbanskog bajrama.” (Ahmed)

4.1.5. Jedna od vrijednosti ovih dana jeste i to da je Uzvišeni Allah tih dana usavršio ovaj din i upotpunio Svoju blagodat prema vjernicima. To je najveća blagodat Uzvišenog Allaha prema ovome ummetu, kada im je vjeru učinio savršenom i potpunom. Bilježe Buharija i Muslim: ‘‘Došao je jedan židov Omeru, r.a., pa mu rekao: ‘O vladaru pravovjernih, ima jedan ajet u vašoj Knjizi koji učite, a da je nama židovima objavljen, uzeli bismo taj dan za blagdan.‘ Omer ga je upitao: ‘A koji je to ajet?’, a on reče: ‘Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.’ Na to Omer, r.a., odgovori: ‘Ja doista znam u kojem danu je taj ajet objavljen i mjesto na kojem je objavljen. Objavljen je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na Arefatu na dan džume. Bilo je to u predvečerje na Arefatu u petak.”

4.2. Kurban-bajram

Deseti dan zul-hidždžeta je prvi dan Kurban-bajrama. U danima hadždža obavlja se još jedan ibadet a to je klanje kurbana. Kurbane kolju, kako oni koji obavljaju hadždž, tako i oni koji se nalaze kod svojih kuća. Klanje kurbana datira od našeg praoca Ibrahima, a.s., i predstavlja jednu neprekinutu tradiciju koja se prakticira širom islamskog svijeta. Ko se tog dana približi Allahu, dž.š., klanjem kurbana, sa prvom kapi krvi kurbana Allah, dž.š., oprašta njemu i njegovoj porodici sve grijehe. A tko taj dan nahrani siromašnog i podijeli sadaku, Allah, dž.š., će ga proživjeti na Sudnjem danu bezbjednim i mizan-vaga će mu biti teža dobrim djelima od bilo kakvog brda na zemlji.

4.2.1. Kao i za mnoge druge ibadete tako i za kurban tačno je određeno vrijeme. Kaže Poslanik, s.a.v.s.: „Prvo sa čime počinjemo ovaj dan, prvi dan Kurban – bajrama je da klanjamo bajram, potom se vraćamo svojim kućama i koljemo kurban. Ko tako uradi postupio je po našem sunnetu.” (Buhari i Muslim) Ummu Seleme, r.a.,prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,kazao:”Kada vidite mlađak zul-hidždžeta, a neko od vas namjerava da kolje kurban, neka ne uzima ništa od dlaka – kose, niti od nokata.”  Neka ne uklanja ni dlake (kosa, brada i sl.) ni nokte, sve dok ne zakolje kurban. To se, vjerovatno, čini zbog toga da bi se poistovjetili sa onim hadžijama koji sa sobom na hadždž vode kurban. Uzvišeni Allah je rekao: „… a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte.” (Kur’an, 2.:196.)

4.2.2. Prilika je da ukažemo na činjenicu da je u narodu proširen velik broj ‘slabih’ hadisa koji ukazuju na vrijednost klanja kurbana, ali koji se ne mogu koristiti kao šerijatski argumenti. U slučaju dileme i konfuzije najbolje je razgovarati sa svojim imamom. Od velikog broja takvih hadisa navodimo nekoliko:

– kurbani će nositi njihove vlasnike preko Sirat-ćuprije,

– vlasnik kurbana će za svaku dlaku svog kurbana imati dobro djelo,

– nagrada za kurban bude upisana prije nego što krv padne na zemlju,

– kurban je najbolje djelo koje čovjek može učiniti prvog dana Kurban-bajrama.

– klanje kurbana je pritvrđeni sunnet,

– klanje kurbana je obaveza onima koji su imućni.

Ispravno shvatanje ovog ibadeta je da je klanje kurbana vadžib. Dokaz tome je da je klanje kurbana bila stalna praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s. To je potvrđeno i hadisom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ”Ko ima mogućnost pa ne zakolje kurban neka se ne približava našoj musalli (mjestu obavljanja namaza).” (Hadis je zabilježio imam Ibn Madže).

5. Post je najvredniji ibadet

5.1. Post je jedan od posebno dragih ibadeta Allahu, dž.š. Nema sumnje da je post jedna od najvrijednijih vrsta dobrih djela. To je djelo Uzvišeni Allah odabrao za Sebe, kao što stoji u hadisi – kudsijju: „Post pripada Meni i Ja ću za njega posebno nagraditi. Radi Mene je ostavio svoju požudu i svoju hranu i svoje piće.” Prenosi se od Ebu Seida, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Nema ni jednog roba koji isposti jedan dan na Allahovom putu, a da mu Allah zbog toga neće njegovo lice udaljiti od vatre koliko je sedamdeset godina hoda.”(Muttefekun alejh) U vezi vrijednosti posta Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kudsi kaže da je Uzvišeni Allah rekao: ‘Sva djela sina Ademovog pripadaju njemu, osim posta, koji je Moj i Ja nagrađujem za njega.’ (Buhari).

5.2. Post kao posebna vrsta ibadeta u ovim mubarek danima ima svoj poseban značaj i vrijednost. Na osnovu prakse Allahovog Poslanika, s.a.v.s., post je jedno od najpohvalnijih djela u ovim svetim  danima. Sunnet je postiti prvih devet dana ovog mjeseca, posebno na dan Arefata. To je zbog toga što je post jedan od najboljih načina približavanja Allahu, dž.š., i način da se zasluži Njegova milosti i oprost. To nam potvrđuje hadis Ibn Abbasa, r.a.,: ”Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima’‘ – misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta.

5.3. Visokim stepenom pohvaljenosti smatra se post prvih devet dana zul- hidždžeta.  Vrijednost posta općenito je kod Allaha velika, a kad se još doda da su ovo blagoslovljeni dani i da je bila praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je postio ove dane, onda postaje jasnije da je post ovih dana na visokom stepenu pohvaljenosti. Poslanik, s.a.v.s., je rekao da je dobrovoljni post u svakom od ovih dana ravan dobrovoljnom postu jedne godine, a dobrovoljni namaz u svakoj njegovoj noći je ravan dobrovoljnom namazu u noći Lejletul – Kadr. [Tirmizi] Na osnovu prakse Allahovog Poslanika, s.a.v.s., saznajemo da je post jedno od najpohvalnijih djela u ovim blagoslovljenim danima. Preneseno je od supruga Allahovog Poslanika, s.a.v.s., hadis: „Allahov Poslanik je postio dan Ašure, devet dana zul-hidždžeta i tri dana u svakom mjesecu (bijeli dani)”. (Tirmizi)

5.4. Deseti dan zul-hidždžeta je Kurbanski bajram kada nije dozvoljeno postiti po konsenzusu islamskih učenjaka. To je potvrđeno hadisom Ebu Seida, r.a.: ”Allahov Poslanik zabranio je da se posti na dan Kurbanskog i Ramazanskog bajrama.” (Buharija i Muslim). U tom smislu su i riječi Poslanika, s.a.v.s., koje prenosi Abdullah ibn Omer, r.a.:„Nema vrednijih dana kod Allaha, dž.š., niti dražih Njemu, od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje šehadeta), tekbir (veličanje Allaha dž.š.) i tahmid (zahvale Allahu dž.š.)!” (Ahmed). Naravno, i druga dobra djela treba umnožiti, uvećati i upisati u svoju knjigu dobrih djela!

6. Dan Arefata

Deveti dan zul-hidždžeta ima posebnu vrijednost kod Allaha, dž.š., i to je najbolji i najvažniji dan u cijeloj godini. Toga dana su sve hadžije okupljene na jednom mjestu i svi zajedno veličaju, mole Allaha, dž.š., i zahvaljuju Mu se na Njegovim blagodatima.

6.1. Posebno je, za one koji ne obavljaju hadždž, vrijedno postiti dan Arefata. Bilježi Muslim da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., za post na dan Arefata rekao: Vjerujem da će Allah, dž.š., za post na Dan Arefata oprostiti grijehe za proteklu i za narednu godinu.”  Arefat je deveti dan mjeseca zul-hidždžeta, najvažniji dan cijele godine. Od posebne je vrijednosti post tog dana, dakakao, za one koji ne obavljaju hadždž, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao:“Post na dan Arefata briše grijehe iz godine koja je prošla i godine koja dolazi.” (Muslim).

6.2. Hodočasniku koji obavlja hadždž sunnet je da ne posti na dan Arefata. Ni Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije postio na dan Arefata kada je obavljao hadždž. To je pohvalno kako bi hodočasnik imao više snage za dovu, jer Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Najbolja dova je Arefatska dova”.Za hodočasnike koji nisu bili u mogućnosti zaklati kurban, obaveza je postiti tri dana na hadždžu.Velik broj učenjaka smatra da se ova obaveza ispuni u danima tešrika (danima kada hadžije borave na Mini), a to su jedanaesti, dvanaesti, trinaesti dan zul-hidždžeta. To je obavezno ispostiti na hadždžu, na osnovu riječi Uzvišenog Allaha: ”A onaj ko ga ne nađe, neka posti tri dana u danima hadždža, i sedam dana po povratku – to jest punih deset dana.” (Kur’an, 2.:196.) Jedan drugi hadis kazuje da se na dan Arefata oprašta onima koji paze na svoj sluh, vid i jezik. Iz tog razloga, preporučljivo je taj dan provesti u i’tikafu  na dan Arefata. Arefat je, također, najbolji dan za čitanje Kur’ana, učenja dova, razmišljanja o svekolikim blagodatima Allaha.                                                                                                                                           

6.3. Također se prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: „Nikada šejtan nije manji, poniženiji, udaljeniji od dobra i ljući kao  što je  to na dan Arefata. A to je zbog toga što vidi kako silazi Allahova  milost što  Allah  oprašta velike grijehe…” (imam Malik u djelu El-Muwetta). Isto tako prenosi se od hazreti Aiše, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:  „Nema ni jednog dana  u kome  Allah oslobodi više robova od džehennemske vatre  kao što   je to slučaj  sa danom  Arefata. Allah dž.š., se  spusti  na dunjalučko nebo, te se pred  melecima pohvali iskazujući svoj ponos  sa Svojim robovima  govoreći: “Šta su ovi tražili?” A u drugoj predaji se navodi nastavak gdje se kaže: “Budite svjedoci, meleci moji, da sam im oprostio!” (Muslim, En-Nesai)

7. Najbolja dova je na dan Arefata                                                                                                 

Ove blagoslovljene dane vjernik treba iskoristiti za pokajanje Uzvišenom Allahu, da u njima obnovi ugovor pokornosti sa Uzvišenim Allahom, da se prisjeti povratka Uzvišenom Allahu. Vjernik će, sa uzdignutim rukama, okrenut prema Kjabi, s pogledom u nebo, satima iskazivati pokajanja za učinjene grijehe, moliti za oprost i milost, obećati Gospodaru da više neće činiti grijehe, iskazivati spremnost da će se do posljednjeg dana svog boravka na dunjaluku, pokoravati

Njegovim naredbama. Allah voli pokajnike i raduje se njihovom pokajanju. U Svojoj knjizi je obećao da će loša djela iskrenih pokajnika pretvoriti u dobra.

7.1. Premda se pokajanje treba činiti uvijek, posebno je važno tražiti oprost u ovim danima.  Pokajanje zajedno sa dobrim djelima učinjenim u ovim danima može, inšallah, dovesti do transformacije kod muslimana da što više čine dobra djela.

Dova je, također, spomenuta u hadisu Allahova Poslanika,s.a.v.s., koji kaže: “Najbolja dova je na  dan Arefata. Najbolje riječi koje sam ikada izgovorio ja i poslanici prije mene su: Lailahe illallah wahdehu la šerike leh (Nema drugog boga sem Allaha jedinog, Koji nema sudruga.)” (Malik i Tirmizi)

7.2. Ovih dana trebamo uložiti maksimalan trud u činjenju dobra.Pokajmo se Uzvišenom Allahu jer u ovim blagoslovljenim danima Allahov bereket se nalazi iznad nas kao i Allahov rahmet (milost). U ovim danima učimo što više dove, klanjajmo što više dobrovoljnih namaza, učimo što više Časni Kur’an, podijelimo osmijeh sa svojim bratom, sestrom, rodbinom, komšijama jer to spada u sadaku, govorimo samo lijepe riječi, i najzad u ovim danima, manje pričajmo a više činimo dobra djela.

7.3. Na osnovu svega rečenog, razabire se da je muslimanu propisano da se maksimalno potrudi u činjenju ibadeta u ovim danima: namaz, učenje Kur’ana, zikr – spominjanje Allaha, traženja oprosta, čuvanje rodbinskih veza – obilaskom rodbine, itd. U ovim danima činimo što više dobrovoljnih ibadeta u vidu općekorisnih poslova, pružanje pomoći ljudima, davanja sadake, naređivanja dobra i odvraćanja od zla. Nagrada za dobra djela u tim danima je mnogostruka, jer Allah, dž.š, mnogo više voli dobra djela učinjena u ovim blagoslovljenim danima negoli djela učinjena mimo tih dana.

7.4. Ovo su samo neka djela koja možemo i trebamo činiti tijekom ovih blagoslovljenih dana. Najbitnije u tome svemu jeste da to činimo čistim nijetom, da to činimo u ime Uzvišenog Allaha sa nadom da ćemo zaslužiti Njegovu milost i oprost.

Molimo Uzvišenog Allaha da nas pomogne da iskoristimo ove dane u činjenju ibadeta, da nam osnaži iman, da nam primi i ukabuli naša dobra djela, da nam se smiluje i da nam oprosti. Amin!

Prof. dr. hadži Mehmed Oručević  

Imam dr. Senad ef. Agić