Šta… Noć vještica u Bosni?
Šta… Noć vještica u Bosni?
Bliži se vjerski blagdan Svih svetih, dok će kao “predigru” neki proslaviti Noć vještica, odnosno Halloween. Noć vještica ili Halloween je noć uoči dana mrtvih, tj. noć prije katoličkog blagdana Svih svetih. Riječ je o prazniku kojeg ni crkva ne priznaje, ali danas ovaj datum je poznat mnogim zemljama. Noć vještica je još jedan marketinški trik koji je doživio najveći uspjeh u Americi.
U nekim bh gradovima učenici zajedno s nastavnicima prave kostime i održavaju školske priredbe. U posljednje vrijeme vlasnici kafića u Sarajevu iskorištavaju ovaj datum kako bi napravili poseban program koji bi privukao mlađe posjetioce.
Priča počinje još u vrijeme starih Kelta koji su 1. studenoga slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.
Dolaskom Rimljana noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći, prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom kako bi se grešne duše uplašile, a dobre pronašle put kući.
Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje, prvo u Americi, a zatim i u ostatku svijeta. Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti.
Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog grešnog života u raj, a na vratima pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
(Preporod.com)