Sretno Valentinovo… Kome?!

Sretno Valentinovo… Kome?!

Postoje mnoge teorije o porijeklu ovog dana. Navodi se da je praznik izvorno paganski, te da njegove arhaične komponente kasnije preuzima kršćanstvo legendom o svećeniku Valentinu. Blagdan vuče svoje korijene iz pastirskih svečanosti zvanih Luperkalije koje su se održavale u starom Rimu. U ranim danima Rimskoga carstva, divlji vukovi su lutali po obližnjim šumama i narod je pozvao jednog od svojih božanstava, Lupercusa, da vukove drži što dalje od ljudi i da štiti njihova stada. Pitamo se, zašto se Valentinovo obilježava upravo sredinom februara? Osim sjećanja na pogubljenje svećenika Valentina, treba da znamo da su veze prema tom datumu i slijedeće:
– Kod starih Grka je od sredine januara do sredine februara bio mjesec Gamelion u kojem su slavili brak Here i Zeusa.
– U Antičkom Rimu se sredinom februara slavilo ‘božanstvo plodnosti’, Luperkus (često prikazivan polugol, obučen u kožu jarca).

Ko je Valentin?

Valentin je bio jedan od trojice istoimenih svećenika koji je živio u 3. stoljeću u Rimu. Tadašnji car Klaudije II (Claudius) naredio je svim vojnicima da se ne smiju ženiti, jer se držalo da se vojnici s porodicama neće htjeti boriti, već će radije ostajati kod kuće sa svojim najdražima. Svi svećenici su poštivali dekret cara, osim Valentina koji je nastavio u tajnosti obavljati obrede vjenčavanja mladih parova. Saznavši za svećenikov neposluh, car je naredio da se pogubi i smaknuće je održano na dan 14. februara.
Da je ovaj dan vjerskog karaktera najbolje prikazuje i poziv cara Klaudija koji je, neposredno prije nego je pogubio Valentina, rekao: „Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak staroj vjeri u rimske bogove.“ Nedugo nakon smrti, narod ga je proglasio svetim, a papa Gelazije je 496. godine proglasio 14. februar danom Valentina, „zaštitnika zaljubljenih“. Tako su Luperkalije (pagansko-pastirske svečanosti) i smrt kršćanskog svećenika Valentina spojeni u jedno.

Stav islama

Islam je vjera iskrene i istinite ljubavi koja se zasniva na svemu onome što je lijepo i plemenito. Postoje razni oblici iskazivanja ljubavi koji su vjerski dozvoljeni, dok sa druge strane ima i onih oblika koji nisu dozvoljeni. Prvenstveno najveću ljubav koju čovjek treba osjećati i iskazivati jeste prema Allahu, dž.š., Njegovom poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., ashabima, tabi’inima..itd.
Jedno od Allahovih lijepih imena je El-Vedud, što znači: Onaj Koji voli i Koji je najdostojniji ljubavi i prijateljstva. Svaki mu’min je dužan zvati svoga Gospodara i puno Ga spominjati, jer Uzvišeni u Kur’anu kaže: „Allah ima najljepša imena i vi Ga zovite njima.“ (El-E’araf, 180.) Također, Allah, dž.š., u Kur’anu veli: „Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole Allaha.“ (El-Bekare, 165.) Slijeđenje Poslanika, s.a.v.s., je dokaz ljubavi prema njemu. Uzvišeni u Kur’anu veli: „Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!’ – a Allah prašta i samilostan je.“ (Ali-‘Imran, 31.)
U hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: „Niko od vas neće biti istinski vjernik (mu’min) sve dok mu ja ne budem draži od njegovih roditelja, njega samog i svih ljudi.“ (Buharija)

Neupitno je da islam prepoznaje sretne proslave i prigode u kojima se ljudi međusobno zbližavaju. U isto vrijeme, islam zabranjuje slijepo imitiranje i oponašanje zapadnjačkih tradicija i običaja kao što je slučaj sa ‘skrivenim’ kršćanskim blagdanom Valentinovim dajući mu primamljivi naziv „Dan zaljubljenih“. Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu kaže: „Ko u ovu našu vjeru unese nešto što nije od nje, to je odbačeno.“ (bilježe Buharija i Muslim) U drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s., nas upozorava riječima: „Čuvajte se novina u vjeri, jer svaka novina je novotarija (bid’at), a svaka novotarija je zabluda i stranputica.“

Osim toga, koncept ljubavi u islamu je jedinstven, a to je da kada musliman nešto ili nekoga voli – to mora biti isključivo radi Allaha, dž.š., i nikoga drugog. Isto se odnosi i na mržnju. Islam zahtjeva od svih muslimana da gaje ljubav jedni prema drugima i to iskazuju tokom cijele godine, a ne samo u određenim danima.

S druge strane, svjedoci smo kako se danas ljubav osjeća, kako se na nju gleda i koliko se u nju vjeruje u vremenu kada se fizička privlačnost i medijima usađeni imidži “ljepote” često pogrešno interpretiraju kao „ljubav“?! Kako razlučiti opsesiju od ljubavi, hormonalne promjene koje “zavrte” mozak samo da bi nakon nekog vremena “ohladile” ili postale manje intenzivne – a što se odmah shvata odsutnošću ljubavi i traži nova avantura, nova “najezda” intenzivnih osjećaja koja će neizbježno oslabiti i tako ispočetka… Nema nikakve sumnje da se na taj dan u svijetu potiču mnoge radnje koje su sušta suprotnost od istinitih značenja ljubavi, te dovode do moralnog pada pojedinaca.

Vjera nas uči da je brak najbolji i najčišći dopustivi odnos ljubavi koji bi trebao postojati između muškarca i žene. Brakom se ostvaruju mnogi pozitivni i korisni interesi: čuvanje od haram odnosa, odgajanje zdravog potomstva, duševna ravnoteža i smirenost, jačanje i izgradnja odnosa koji počivaju na ljubavi i međusobnom uvažavanju, te se brak smatra sredstvom za rješavanje problema izopačenosti, razvrata, poroka i duševnih trauma.

Valentinovo u islamskim zemljama

Imajući u vidu činjenicu da obilježavanje ovog nemuslimanskog praznika uzima sve veći mah čak i u arapskom i islamskom svijetu, većina tamošnje uleme se prije nekoliko godina oglasila po tom pitanju upozoravajući muslimane, te fetvama zabranila obilježavanje tog datuma među muslimanima. U Saudijskoj Arabiji ulema je složna da je proslavljanje i obilježavanje tog datuma bid’at (novotarija) koje se treba kloniti jer vodi ka zabludi i stranputici. Stalni članovi saudijskog Vijeća za naučno istraživanje i fetve pri Generalnom povjerenstvu komiteta uleme Saudijske Arabije su jednoglasni da obilježavanje tog datuma predstavlja grijeh, te da se muslimani trebaju čvrsto držati Allahove upute izbjegavajući sve ono što vodi zabludi i Njegovoj srdžbi. Oni ističu da muslimani kroz Kur’an Časni i sunnet Vjerovjesnika, s.a.v.s., obilježavaju i proslavljaju svoja dva blagdana: Ramazanski bajram i Kurban bajram.

U istom kontekstu, šejh Muhammed bin Salih el-Usejmin, rahimehullah, ističe da ovaj datum nema nikakve osnove u Šerijatu niti u praksi selefa (prijašnjih generacija muslimana), te da nije dozvoljeno obilježavati ga ili proslavljati kao neki drugi praznik.

Islamska stranka u Kuvajtu je 2000. god. tražila od vlade da poduzme hitne korake zabrane prodaje onim lokalnim trgovinama koje obilježavaju i prodaju na taj dan. U obrazloženju se navodi da ta pojava predstavlja “uvoznu zapadnu ideju koja ima za cilj podsticanje nezakonitih odnosa između muškaraca i žena.” U Maleziji, Harusani Zakaria, jedan od malezijskih muftija je izjavio da se obilježavanje Valentinova kosi sa islamskim učenjima jer se taj datum veže za smrt svećenika i rimsku historiju. “Nama muslimanima ne treba ta kultura i praksa praznovjerja jer se jasno kosi sa učenjima naše vjere. Osim toga, islam je cjelokupan, savršen i vjerodostojan”, dodaje Zakaria.

Muslimanski učenjaci u Bruneima su izjavili kako obilježavanje Valentinova slabi cjelokupnu zajednicu. Oni dodaju da bi ovakva kršćanska praksa mogla ozbiljno ugroziti moralne vrijednosti svakog društva. U Indoneziji, Hasim Muzadi, jedan od alima je rekao: “Umjesto da brinemo i učimo dove za svoju braću u Iraku, Palestini, Afganistanu i dr., mi muslimani smo zaokupirani proslavljanjem tuđih nemuslimanskih praznika.”

Komercijalizacija

I dok se tako zaljubljeni cijelog svijeta međusobno darivaju ‘slaveći’ svoju ljubav, trgovci zadovoljno trljaju ruke, a proizvođači slatkiša obaraju rekorde prodaje čokolade. U suštini, najviše mu se i raduju trgovci cvijećem, parfemima, restorani i slastičarne, prodajni dućani…

Valentinovo je samo u svome simboličkom značenju dan ljubavi i zaljubljenih, dan darivanja cvijeća i sitnica koje ljubav znače voljenoj osobi. Danas taj datum mnogi smatraju produktom američkog potrošačkog društva. Samo u Americi prosječna potrošnja na taj dan iznosi 98 dolara. Svake godine milioni i milioni dolara se potroše na raznorazne poklone. Navest ćemo za primjer Kolumbiju koja godišnje profitira 600 miliona dolara od prodaje ruža koje se darivaju na Valentinovo. Istraživanja u Kuala Lampuru i Džakarti su pokazala da prodaja cvijeća na taj datum u jugoistočnoj Aziji predstavlja najunosniji biznis. Cijene tada uveliko rastu, a potražnja za buketom cvijeća je ogromna.

Imajući ove brojke u vidu, zaista je nevjerovatno koliko trgovci mogu biti uporni u svojim nastojanjima, a mi (kupci) naivni. U svakom ćete izlogu heftu dana prije i heftu dana poslije Valentinova gledati samo crvenu boju, mala i velika srca (s nogama i bez nogu) i plišane životinjice telećeg pogleda. Zbog takvog navaljivanja nemate izbora nego kupiti dragoj osobi neki poklon, jer ako ga ne kupite onda ćete tek imati problema..

Abdulkadir Indžić
Izvor: preporod.com