Savršenstvo čovjeka

Savršenstvo čovjeka

Danas ljudski rod zivi u vremenu naucno tehnoloskog napretka, a prije svega racunarske industrije. Zadivljujuce djeluje slusati o brzini i broju informacija koje posljednje generacije racunara obradjuju. Medjutim, nas cilj nisu racunari, vec autor tih zadivljujucih uredjaja – covjek. Mi zelimo nesto reci o gradji covjeka, stvorenja koje je uspjelo proizvesti komjutere kojima se divimo, kako bi razmislili o velicini i moci Onoga koji je samog covjeka stvorio. Velicina djela ukazuje na velicinu njegovog autora racunari kao ljudski proizvod ukazuju na velicinu ljudskog razuma, pameti i inteligiencije, koja ga uzdize visoko iznad svih ostalih stvorenja. Takodjer, sljedeci podaci o gradji i bioloskim procesima u ljudskom tijelu ukazuju na velicinu i moc Stvoritelja samog covjeka – Uzvisenog Allaha.

Pluca
Odrastao covjek pri normalnom mirnom disanju dnevno udahne preko 8.500 litara vazduha, a za jednu godinu preko 3 miliona litara. Ukupan broj alveola u oba plucna krila je oko 300 miliona, precnika 0,25mm. Povrsina respiratorne membrane u plucima za izmjenu gasa je oko 70 m², sto bi odgovaralo povrsini pod prostorije dugacke 10, a sirokoe 7 metara. Ukupna kolicina krvi koja treba da prekrije tu povrsinu je 60-140 ml. Da bi shvatili koliko je to tanak sloj tecnosti zamislite da se pola case vode raslije tako da prekrije prethodno spomenutu prostoriju 10 x 7 metara.

Bubreg
Svakog minuta kroz bubrege protice oko 1,2 litra krvi, pa dnevni protok iznosi preko 1.700 litara krvi. Bubrezi dnevno izluce oko 180 litara tzv. Primarne mokrace koja se na svom putu ka spoljasnoj sredini ponovo vfraca u krvotok, tako da se dnevno izluci do 1,5 litara definitvne mokrace.

Mozak
Ljudski mozak ima oko 100 milijardi nervnih stanica (neurona), a svaka ostvaruje funkcionalne kontakte sa oko stotinu susjednih. Brzina prenosa impulsa u nastavcima pojedinih nervnih stanica je cak oko 120 metara u sekundi ili 432 kilometra na sat. Kora malog mozga je ustvari velika naborana povrsina, oko 15 cm siroka i 120 cm dugacka.
Celija
U covjecijem tijelu ima oko 100 biliona celija (bilion = milion miliona), razlicitih oblika i velicina, vidljivih tek pomocu mikroskopa. Celijsko jezgro, koje je nekoliko puta manje od celija u sebi sadrzi 23 para hromozona sa preko 40 hiljada genski paraova, gradjenih od DNK. DNK u hromosomima zbijena je u savijena i naborana tvorba duzine nekoliko mikrometara, koja bi, kada bis e linearno prikazala bila duga citavih 6 cm, ili deset hiljada puta vise. To je isto kada bi uspjeli konac duzine 100 metara saviti i sabiti u tvorbu duzine 1 cm/

Srce i krvotok
Srce odrasloga covjeka koji miruje pumpa svake minute oko 5 litara krvi, tako da dnevno ta kolicina iznosi nevjerovatnih 7.200 litara, s tim da se pri teskom misicnom radu minutni volumen povecava 4-6 puta. Gotovo da je i nemoguce napisati brojku koja bi pokazala koliko ljudsko srce izpumpa krvi za vrijeme jednog zivotnog vijeka od recimo 70 godina. Ljudski organizam sadrzi oko 10 milijardi kapilara, ukupne povrsine oko 500-700 m², sto otprilike odgovara povrsini fudbalskog igralista.

Oko
U unutrasnjoj ocnoj ovojnici, mreznici, ima oko 100 miliona stapica i oko 3 miliona cunica, fotoreceptora za boje i svjetlost, a svaki od nih sadrzi i do 100 ploca nastalih pregibanjem njihove celijske membrane.

Crijeva
Rasorptivan povrsina tankog crijeva povecana je postojanjem kruznih nabora sa milionima crijevnih resica, cije stanice sadrze na stotine mikrorasica, tako da ukupna povrsina tankog crijeva iznosi oko 250 m². Sa te povrsine se svakodnevno apsorbuje oko 7 litara tecnosti, nastale od izlucenih probavnih sokova i unesene tecnosti.

Maternica
Maternica se u toku trudnoce uveca oko 20 puta. Prije trudnoce teska je oko 40-50 gr, da bi pred kraj trudnoce dosegla tezinu od oko 1000 gr. Van trudnoce dugacka je 6)7 cm, a njena unutrasnjost duboka prosijecno 5,5 cm. Uz tezinu proporcionalno se povecava i zapremina, kako bis e unutar nje mogao smjestiti plod tezine 3200 gr i duzine 52 cm, sto su prosijecne vrijednosti novorodjenceta. Svoju prvobitnu velicinu koju je imala prije trudnoce, maternica ponovo dosegne pri kraju babinja.

Zaista su divljenja vrijedni ovi primjeri gradje i funkcije pojedinih dijelova ljudskog organizma, pa nevjerovatno zvuci cuti kako sve ovo moze nastati slucajno, bez svog tvorca. Zamislite samo da ljudi izadju sa tvrdnjom da je racunar nastoa slucajno, sam od sebe, sa svim svojim mogucnostima. Nema sumnje da bi ga ismijavali na svakom koraku.Primjer covjeka je velicanstveni od primjera racunara, obzirom da je u covjeku zivot, sposoban je da govori, razmislja, voli i mrzi, bez potreba da se prikljuci na neki izvor energije.Takodjer bi bilo vrlo neozbiljno tvrditi da je covjek, bez obzira na ogroman trud koji je ulozio, proizveo racunar bez cilja, da nema svoje svrhe. Analogno tome apsurdna je tvrdnja da je covjek stovren bez svrhe i cilja.

Kaze uzviseni Allah:“Zar ste mislili da smo vas uzalud stovorili i da Nam se necete povratiti.” (40 : 115) “Zar covjek misli da ce sam sebi prepusten biti, da nece odgovarati? Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci, zatim ugrusak kome On razmjer odredi I skladnim mu lik ucini, I od njega onda dvije vrste, muskarca I zenu, stvori, I zar Taj nije kadar mrtve da izivi?” (75 : 36-40) “Mi cemo im pruziti dokaze Nase u svemirskim prostranstvima, a I u njima samima, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina” (41 : 53) “ … a pouku samo razumom obdarenim primaju.” (13 : 19)

Obzirom da covjek raspolaze razumom duznost mu je I obaveza spoznati svoga Tvorca i svrhu svoga postojanja.