Kurban i bajram – namaz

Kurban
Kurban je vrsta ibadeta koja podrazumijeva žrtvu određene vrste životinja, brava i goveda u odredeno vrijeme s ciljem približavanja Allahu dž.š.
Ova vrsta ibadeta je vadžib, a ustanovljena je naredbom Kur’ana i Hadisa Božijeg Poslanika.
Uzvišeni veli: “Zaista smo ti mi dali najveće dobro, ovog i budućeg svijeta. Pa klanjaj svome Gospodaru i koli kurban. Zaista je onaj koji te mrzi bez spomena.” (El-Kevser, 1-3)
“Do Allaha neće stići njihovo meso ni njihova krv, nego će do njega stići vaša bogobojaznost. Tako vam ih je On potčinio da veličate Allaha zato što vas je uputio na Pravi put. I obraduj dobročinitelje.” (El-Hadždž, 27)
“Reci, Moja molitva, moj kurban, moj život i moja smrt pripadaju samo Allahu Gospodaru svjetova.” (El-En’am, 162)

Ebu Rafi, r.a., prenosi da je Božiji Poslanik a.s., kada bi kupovao kurban, tražio da izabere najljepšeg, a kada završi sa hutbom na Bajram, izabrao bi od dva kupljena kurbana jednog i sobom ga zaklao izgovarajući: “Bože, ovo je od mog čitavog ummeta, za svakog onog ko svjedoči da si Ti samo Jedan i ko svjedoči meni da sam prenio Objavu”, a potom bi uzeo drugog i sobom ga zaklao izgovarajući: “Ovo je od Muhammeda i Muhammedove porodice.”

Kada su upitali Poslanika, a.s., šta predstavljaju ovi kurbani, odgovorio je: “Sunnet vašeg oca Ibrahiam, a.s.” Upitali su: “A šta mi od tih kurbana dobijemo?” Odgovorio je: “Za svaku dlaku kurbana piše vam se dobro djelo.” Upitali su: “A šta ako je vuna?” “i za svaku dlaku vune piše vam se dobro djelo.”
“Ko bude u mogućnosti da zakolje kurban, a to ne uradi neka se ne približava našem džematu.”
“Neka niko ne kolje kurbana dok ne klanja bajram-namaz.” (Buhari, Muslim)

Mudrost propisivanja kurbana

Ovom vrstom ibadeta postiže se:
a) udovoljenje Božijoj naredbi, odnosno slijeđenje prakse Božijeg Poslanika;
b) oživljavanje prakse Ibrahima, a.s., i sjećanje na njegovu spremnost da žrtvuje ono što najviše voli, sina Ismaila, kao i spremnost Ismaila, a.s., da žrtvuje najviše što ima, život;
c) socijalno zbrinjavanje ugroženih u islamskoj zajednici, briga prema njima da se bajramski dani provedu u potpunoj sreći i zadovoljstvu, kao i povezivanje i učvršćivanje odnosa unutar rodbinskih i prijateljskih krugova;
d) zahvala Allahu, dž.š., na opskrbi i blagodatima kojima nas je počastio.

Vrste kurbana

Postoje više vrsta kurbana, i to:
– redovni kurban koji se kolje svake godine, o ovoj vrsti kurbana se govori u daljem tekstu;
– zavjetni kurban, koji se kolje nakon ispunjenja datog zavjeta, kao naprimjer: “Zaklat ću kurban ako mi projekat uspije”; nakon što je projekat uspio, dužnost je ispuniti zavjet i zaklati kurban, ova vrsta kurbana se mora u potpunosti podijeliti;
– kurban po oporuci, što znači ako jedan ili oba roditelja ostave u emanet svojoj djeci ili se u testamentu vakifa spominje da se za njeg nakon smrti kolje kurban, ova vrsta kurbana se također u potpunosti dijeli;
– kurban koji se kolje u sklopu propisa nijjeta hadža, temetu’, kiran (hedjun).

Ko je obavezan klati kurban

Zekat i kurban su dvije islamske obaveze koje muslimani ne samo da slabo poznaju, nego ih vrlo malo prakticiraju. Prema islamskim propisima, svaki musliman i muslimanka koji posjeduju određenu količinu imovine (nisab) na dan Bajrama dužni su da godišnje kolju kurban.

Šta se može zaklali kao kurban

Kurban može biti goveče, vo, bik ili krava, bravče, ovan, ovca, koza ili jarac. Za goveče je uvjet da je napunilo dvije godine. U ovu vrstu kurbana može se udružiti do sedam osoba pod uvjetom da su svi zanijjetili kurban, dok bravče ne smije biti mlađe od godinu dana, osim ako po izgledu, veličini i težini odgovara onom od godinu dana. U svakom slučaju, prilikom kupovine i odabira treba paziti da kurban nema određenih nedostataka i mahana.
Za kurban se ne može zaklati brave ili goveče koje ima jednu od sljedećih fizičkih mahana:
– ako je slijepo u oba ili u samo jedno oko,
– ako je hromo i mršavo da ne može doći na mesto klanja,
– ako mu je obrezano pola uha i repa, ali ako je rođeno zakržljalih ušiju ili repa – može,
– ako je odbijen rog tako da povređuje moždani živac,
– ako je bolesno da neće preživjeti,
– ako je polomljenih zuba ili odsječenog vimena da ne može hraniti mladunče.

El-Bera ibni Ajib, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: ” Četvero nije dopušteno klati za kurban: ćoravu životinju čija je sljepoća jasna, bolesnu životinju čija je bolest jasna, hromu životinju čija je hromost jasna i životinju slomljene kosti na koju se ne može oslanjati.”
Alija, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., zabranio da kurban bude oštećenog uha, slomljenog roga više od četvrtine ili da nema veći dio uha ili roga.
Ako nakon kupovine primijeti jedan od spomenutih nedostataka vjernik je dužan da kurban zamijeni, ako pak nije u mogućnisti zbog siromaštva i takav kurban je valjan.

Vrijeme klanja kurbana

Vrijeme klanja kurbana počinje nakon klanjanja bajram-namaza i traje do pred zalazak Sunca trećeg dana Bajrama.
Muhammed, a.s., veli: “Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, onda je to samo meso koje je podijelio svojoj porodici.” (Buhari)
Džundub ibni Sufjan je rekao: “Jednom prilikom sam klanjao bajram namaz za Poslanikom i kada je završio namaz, vidio je nekoliko zaklanih kurbana, pa je rekao: ‘Ko je zaklao kurban prije namaza, neka sada zakolje drugi, a ko nije, neka sada kolje u ime Allaha.” (Buhari)

Način klanja kurbana

Ranije smo kazali da je kurban vrsta ibadeta, pa je stoga neophodno da onaj ko kolje kuban to lično uradi, kao i sve ostale vrste ibadeta.To je praksa Božijeg Poslanika, i on je lično klao kurban za sebe, porodicu i cijeli Ummet.
Džabir prenosi: “Kada bi Muhammed, a.s., klanjao bajram-namaz, tada bi proučio hutbu, odmah bi naredio da se dovedu njegovi kurbani, koje bi zaklao izgovarajući:
‘U ime Allaha, Allah je najveći! Ovo je kurban za mene i za onog od niojih sljedbenika koji nije kurban zaklao.”‘
Aiša, r.a., prenosi kako je Poslanik, a.s., klao kurban: “Muhammed, a.s., bi naredio da mu se dovede kurban na mjesto gdje će ga zaklati. Kada mu je doveden rogat ovan, crnih nogu i ispod trbuha, crnih očiju, zatražio je da mu donesu oštar nož. Nakon toga bi povalio ovna i izgovarao: ‘U ime Allaha, Bože, Ti primi ovaj ibadet od Muhammeda, njegove porodice i svih sljedbenika.”

Lijepo je prilikom klanja kurbanu povezati noge, povaliti ga na lijevu stranu i okrenuti prema Kibli, naoštriti nož i obazrivo postupati. Poslanik je govorio: “Allah je naredio da se čini dobročinstvo prema svakom i svačemu, ako se nečemu oduzima život, činite to na obazriv način, ako koljete kurban, koljite ga pažljivo. Naoštrite dobro svoje noževe, olakšajte kurbanu i ne mučite ga.” (Muslim)
Najbolje je da čovjek svojom rukom izvrši klanje, a ako nije vičan tom poslu ili se boji, to će povjeriti stručnoj i pobožnoj osobi. Svakako da će biti prisutan prilikom izvršavanja tog čina. Poslanik, a.s., rekao je kćerki Fatimi: “Idi i prisustvuj klanju svoga kurbana, sa svakom njegovom kapi krvi bit će ti oprošten svaki grijeh koji si počinila!”
Prilikom klanja treba paziti da se oštrim nožem presijeku dvije glavne krvne žile, dušnik i grkljan.
Ebu Davud prenosi da je Poslanik, a.s., prije klanja kurbana klanjao dva rekata nafila-namaza.

Podjela kurbanskog mesa

U ovoj vrsti ibadeta ogleda se i socijalni momenat, njime se želi pomodi ugroženo stanovništvo u danima opće radosti i raspoloženja.
Uzvišeni veli: “Da bi koristi imali i da bi u određene dane prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite siromaha gladnog.” (El-Hadždž, 28)
Poslanik, a.s., veli: “Jedite od kurbana, zadržite za sebe i podjelite sadaku.” (Muslim)
U prethodnom ajetu i hadisu navodi se određena količina koja se zadržava za sebe i porodicu, kao i količina koja se dijeli. Meso od ove vrste kurbana se dijeli na tri dijela: jedna trećina porodici, druga trećina prijateljima i ostatak ugroženim i potrebitim.

Ibni Abbas prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: “Trećinom neka čovjek nahrani svoju porodicu, drugom trećinom neka nahrani svoje komšije i neka treću trećinu podijeli potrebitima, na taj dan.”
“Jedite, nahranite druge i ostavite što pretekne.” (Buhari, Muslim)
Dopušteno je podijeliti cijeli kurban, u nuždi dopušteno ga je zadržati cijelog, all nije dopušteno prodati ništa od njega.

Bajram-namaz
1. Šerijatski dokazi o klanjanju bajram – namaza
Kur’an a.š.: U poglavlju el-Kevser, 2.: Pa klanjaj svome Gospodaru i kolji kurban. U poglavlju el-E’ala,14-15.: Uistinu je postigao spas onaj koji se očisti i spominje ime svoga Gospodara i klanja. U komentarima Kur’ana se navodi da se riječi ¨klanjaj¨ i ¨klanja¨, u navedenim ajatima odnose na klanjanje Bajram-namaza.
Sunnet Allahovog Poslanika a.s.: U vjerodostojnim hadisima je potvrđeno da je Allahov Poslanik redovito klanjao Bajram-namaz.
2. Ko je dužan klanjati bajram-namaz
Bajram-namaz je obaveza klanjati onoj osobi kojoj je obaveza klanjati i džumu-namaz. Dokaz obaveznosti klanjanja Bajram-namaza je redovita praksa Vjerovjesnika, a.s.
3. Radnje koje su sunnet ili pohvaljene prije klanjanja bajram-namaza
Provesti noć uoči Bajrama u ibadetu kroz sjećanja na Allaha dž.š. (zikr), dobrovoljni namaz (nafile), učenje Kur’ana, veličanje Allaha dž.š. (tekbir), slavljenje Allaha dž.š. (tesbih), traženje oprosta za počinjene grijehe (istigfar) i upućuvanje dova. Muhammed a.s. u jednom hadisu veli: ¨Ko provede noć uoči klanjanja Bajram-namaza (u ibadetu) tražeći nagradu od Allaha, dž.š., njegovo srce neće umrijeti onoga dana (Kijametski dan) kada srca drugih ljudi budu umirala.¨ (Taberani, Darekutni)
Bejheki prenosi da je Ibn Omer rekao:¨ U pet noći dova se ne odbija . U noći uoči petka, prve noći redžeba (Lejletu-r-regaib), petnaeste noći ša’bana (Lejjletu-l-berat), noćima uoči dva Bajrama.¨ Bejheki bilježi da je Šafija čuo Ibrahima ibn Muhammeda gdje kaže: ¨Vidio sam najbolje stanovnike Medine kako bi dolazili u Vjerovjesnikovu, a.s., džamiju uoči dva Bajrama, pa bi činili dove i spominjali Allaha duboko u noć.¨
Okupati se, namirisati i obući najljepše odijelo. Od unuka Allahova poslanika Muhammeda, a.s., h. Hasana se prenosi da je rekao: ¨Naredio nam je Allahov Poslanik, s.a.w.s., da za Bajrame obučemo najljepše odijelo, da se namirišemo najljepšim mirisom i da zakoljemo (kurban) najvrijednije što imamo.¨ (El-Hakim)
Sunnet je pojesti neparan broj hurmi (voća ili nekakva slatka) prije izlaska na ramazanski Bajram-namaz, a za kurbanski bajram poslije klanjanja Bajram-namaza i to od svoga kurbana kojeg zakoljemo (u tome učestvuje čitava porodica). Burejde je rekao: ¨Vjerovjesnik, a.s., ne bi izašao na Ramazanski bajram dok ne bi nešto pojeo, a za Kurbanski bajram ne bi jeo dok se ne bi vratio sa namaza.¨ (Tirmizi,Ibn Madže i Ahmed).
4. Vrijeme i način klanjanja bajram-namaza
Vrijeme Bajramskog-namaza počinje otkad Sunce odskoči koliko za koplje ili dva, tj. otprilike oko četrdeset pet minuta po izlasku Sunca i traje do zevala. Džendub prenosi:¨Vjerovjesnik, a.s., bi sa nama klanjao Ramazanski bajram, a Sunce bi odskočilo koliko dva koplja, a Kurbanski bajram kada bi odskočilo za jedno koplje.¨ (Ahmed).
Ibn Kudame to ovako objašnjava: ¨Sunnet je nešto prije obaviti Kurbanski bajram-namaz kako bi ostalo više vremena za klanje kurbana, dok je Ramazanski bajram sunnet klanjati nešto kasnije kako bi ostalo više vremena za davanje sadekatu-l-fitra.¨
Bajram-namaza se klanja shodno hadisima Allahova Poslanika, a.s., bez učenja ezana i ikameta. Klanja se dva rekata prije učenja hutbe. Na prvom rekatu tri tekbira sa podizanjem ruku donesu se prije kiraeta (učenja Fatihe i sure), a na drugom rekatu poslije kiraeta.
5. Tekbir – i -tešrik
Ovaj tekbir je wadžib od sabaha dana Arefata (dan prije Kurban bajrama) do ikindije četvrtog dana Bajrama i to odmah iza farza. Ukoliko se zaboravi donijeti tekbir dužnost ga je proučiti čim se sjetimo. Tekbir-i-tešrik glasi: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER, LA ILAHE ILLELLAH HUVALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER, VE LILLAHI-L-HAMD (Allah je najveći, Allah je najveći. Nema drugog božanstva osim Allaha, Allah je najveći. Nema drugog božanstva osim Allaha, Allah je najveći. Allahu pripada svaka zahvala).
6. Kako provesti bajramske mubarek dane
Zabranjeno je ove dane postiti jer su to dani jela i pića. Vjerovjesnik, a.s., kaže: ¨Dani Kurban bajrama su dani jela, pića i sjećanja na Allah dž.š.¨ (Ahmed i Muslim).
Lijepo je čestitati bajram. Od Džubejr ibn Nufejra se prenosi da je rekao: ¨Ashabi Allahovog Poslanika, a.s., kada bi se sreli na dan Bajrama jedni drugima bi čestitali riječima ¨TEKABBEL MINNA VE MINKE¨ (Neka Allah ukabuli/primi od nas i od vas). ( El-Askalani) Dozvoljeno je na neki drugi način čestitati Bajram kao što je npr. kod nas uobičajeno riječima ¨BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN¨(Neka vam je blagoslovljen Bajram)
Lijepo je u dane Bajrama obveseliti svoju porodicu (davanjem poklona, posvećivanjem veće pažnje…), više nego u drugim danima.
Za dane Bajrama treba se veselo držati pri susretu sa rodbinom i prijateljima iskazujući svoju pažnju i ljubav prema njima. Treba nastojati posjetiti što više rodbine i prijatelja.
Bajrami su dani igre, veselja i pjevanja pobožnih pjesama. Sve ovo treba biti u skladu sa propisima Šerijata, ne zanemarujući islamske dužnosti. Buhari bilježi sljedeću predaju: Aiša, r.a., je rekla: ¨Ušao je Resullullah, a.s., a kod mene su bile dvije sluškinje koje su pjevale o Bu’asu. (Jewm-u-Bu’as je bio poznati dan kod Arapa u kojem se desila pogibija Ewsa i Hazredža-nap. prev.) Poslanik je prilegao na postelju okrenuvši svoje lice. Zatim je ušao Ebu Bekr i koreći me kazao: ¨Zar šejtanske frule kod Vjerovjesnika, s.a.w.s.!¨ Vjerovjesnik, a.s., se okrenu prema Ebu Bekru rekavši: ¨ Pusti ih.¨ Kada sam osjetila da Poslanik ne obraća pažnju na njih, namignuvši, dala sam im znak da izađu. Također bi se Abesinci u danima Bajrama igrali i zabavljali sa kopljima i štitovima, pa me je Vjerovjesnik, a.s., upitao: ¨Želiš li da gledaš?¨ Odgovorila sam:¨ Da, želim¨. Onda me je postavio iza sebe, a ja sam naslonila svoj obraz uz njegov, te im reče:¨Nastavite, o Benu Erfede.¨ Kada sam se zasitila Poslanik mi se obrati:¨Je li ti dovoljno, Aiša?¨ Rekoh:¨Jeste.¨ E onda idi¨, reče.¨
7. Vrijednost prvih deset dana zu-l-hidždžeta
Uzvišeni Allah u suri el-Fedžr kaže:¨Tako mi zore i deset noći i parnih i neparnih.¨ Ibn Abbas komentarišući ove ajete veli: ¨Noći kojima se Uzvišeni Allah zaklinje su deset prvih noći zu-l-hidždžeta,¨ i parnih-šef’¨ je prvi dan Kurban bajrama, a ¨neparnih-vetr¨ je dan Arefata.¨ Uzvišeni Allah u suri el-Hadždž je rekao: ¨I da spominju Allahovo ime u poznatim danima.¨ Kod većine učenjaka poznati dani (ejjam ma’lumat) su prvi deset dana zu-l-hidždžeta. Iz hadisa koji bilježi Buharija saznajemo da su ovo Allahovi, dž.š., najdraži dani u kojima se čine dobra djela. Stoga bi ove dane trebalo provesti:
U zikru – spominjanju Allaha, dž.š. Imami Ahmed u svom Musnedu bilježi hadis: ¨Nema dana u kojima su djela velika i draga Allahu kao u ovih deset dana. Pa u njima mnogo činite tehlil (izgovor la ilahe illellah), i tekbir (Allahu ekber) i tahmid (el-hamdu lillah).¨
U postu. Hazreti Hafsa je rekla: ¨Vjerovjesnik, a.s., bi postio devet prvih dana zu-l-hidždžeta, ašuru i tri dana od svakog mjeseca.
8. Vrijednost dana Arefata
U suri el-Burudž Allah, dž.š., veli: ¨Kunem se nebom sa sazvježđem, i obećanim danom, i onim koji će svjedočiti, i onim što će se svjedočiti.¨ Resullullah, a.s., je rekao: ¨Najvredniji dan kod Allaha je petak i on je šahid-onim koji će svjedočiti, a mešhud-onim što će se svjedočiti je dan Arefata, a el-jewmil-mew’ud je kijametski dan.¨
Nagrada za post na dan Ašure je brisanje grijeha za proteklu godinu, a za post na dan Arefata za proteklu i sljedeću godinu. Vjerovjesnik, a.s., je rekao: ¨Nadam se da će post dana Ašure kod Allaha izbrisati grijehe za proteklu godinu.¨ A u drugom hadisu kaže: ¨Post na dan Arefata je kefaret za proteklu i iduću godinu, a post na dan Ašure je kefaret za proteklu godinu.¨ Islamski učenjaci to objašnjavaju činjenicom da je Ašura vezana za Musa, a.s., a Arefat za Muhammeda, a.s., pa mu je Allah, dž.š., tako ukazao veliku počast.
9. Dova na dan Arefata
Muhammed, a.s., bi na dan Arefata najviše učio sljedeću dovu:
LA ILAHE ILLELLAH
(nema Boga osim Allaha)
VAHDEHU LA ŠERIKE LEHU
(On je Jedan, nema sudruga)
LEHU-L-MULKU VE LEHU-L-HAMDU
(Njemu pripada sva vlast i On je svake hvale dostojan)
BIJEDIHI-L-HAJRU
(U Njegovoj vlasti je svako dobro)
VE HUVE ALA KULI ŠEJ’IN KADIR
(i On sve može)
4. O tekbiri-tešriku
Tekbiri tešrik glasi: Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber ve lillahil-hamd.
Taj tekbir se uči, za vrijueme Bajrama poslije farza. Vadžib (obaveza) ga je učiti o Ebu Hanifi od sabaha Dana Arefata (9. zilhidžeta) do ikindije prvog dana Kurban bajrama, i to odmah iza farza koji se obavi u “pohvalu džematu” (dakle ne u džematu samih žena). To je vadžib za imama koji je mukim (prisutan, nije musafir-putnik) u gradu kao i muktediji pa ko on bio.
Prema Ebu Jusufu i Muhammedu, ovaj tekbir je vadžib od sabaha Dana Arefata do ikindije četvrtog dana Bajrama, odmah iza farza, i to za svakoga ko ga klanja, mušku ili žensku, građaninu ili seljaku, mukimu ili musafiru. Ovo je mišljenje prihvaćeno, pa se po tome ljudi ravnaju i donose se fetve na temelju toga.

Preuzeto sa www.ikc.berlin.de