Tri poslanička principa za doba društvenih mreža

Tri poslanička principa za doba društvenih mreža

 

Dovoljno sam star da se sjećam svijeta prije pojave društvenih mreža. Tada se dogovaranje izlazaka van s prijateljima obavljalo preko kućnog telefona kojeg ste dijelili s porodicom. 

 

U to doba instant messengeri bili su nešto novo i inovativno. Izlazak s prijateljem podrazumijevao je određeni proces upoznavanja naših roditelja prije nego što bi nas pustili da zajedno igramo košarku ili gledamo filmove.
Društvene mreže više se ne mogu smatrati pomodarstvom. Zbog toga naše društvo treba brzo raskrstiti s dilemama poput: “Dali je Facebook halal?”, ili: “Trebamo li koristiti društvene mreže?”. One su danas oličenje ljudske komunikacije i interakcije i tu završava svaka priča. Mreže se mogu mijenjati, ali vuk je već pojeo magarca.
Debata koju sada treba pokrenuti jeste kako razumijevati islamske principe da bismo ih primjenjivali prilikom upotrebe ovih medija. Suština društvenih mreža jeste prijateljstvo. Iz poslovne perspektive, to je pridobijanje klijenata. Kako god gledali na to, sve se svodi na način kako komuniciramo s drugima. Imajući to na umu, razmotrimo tri jednostavna principa koja trebaju biti sastavni dio našeg korištenja društvenih mreža.
1.    Objave na tvom profilu pokazuju kakva si osoba
“Primjer dobrog i lošeg društva jeste kao primjer onoga ko nosi miris i onoga koji puše u kovački mijeh. Onaj koji nosi miris, ili će ti ga pokloniti, ili ćeš ga od njega kupiti, ili ćeš od njega osjetiti ugodan miris, a onaj koji puše u kovački mijeh, ili će ti zapaliti odjeću, ili ćeš od njega osjetiti ružan miris.”(Muttefekun alejhi)
Izgleda očigledno, ali ponekad se opet čini da ne znamo sabrati dva i dva. Društvo koje imamo na Facebooku i Twitteru u stvarnosti predstavlja ono što slijedimo i čemu težimo. Možete biti simpatizer nekog sportiste i pratiti ga, ali kakva će biti vaša reakcija ako on objavi fotografije nekih “vannastavnih aktivnosti”? Šta je s “prijateljem” (kojeg ste vjerovatno vidjeli samo jednom u životu), a koji svakodnevno objavljuje eksplicitne i nemoralne sadržaje? Lahko je pretvarati se i kazati da te objave ne odobravate, ali ne uklanjajući ih, vi dopuštate da one konstantno truju vaš um.
Ne vjerujete da je tako? Pomislite koliko puta dnevno uzmete telefon iz svog džepa. Kad se probudite, na putu u školu ili na posao, tokom pauza, na sastancima, na ručku, u redu pred prodavnicom, tokom reklama na televiziji, u kupatilu, pred spavanje… Koliko statusa dnevno pročitate? Jedna je stvar imati prijatelja ili poznanika kojeg viđate nekoliko puta godišnje i održavate kontakt, a nešto skroz drugo jeste čitati po desetak poruka od takve osobe svaki dan.
Smatrajte svoj profil privatnim prostorom. Budite obazrivi koga puštate unutra. Ako neko konstantno širi loš utjecaj, odstranite ga u svakom slučaju. Svetost i zdravlje vašeg srca previše su važni da biste ih ugrozili zbog nekoliko lajkova ili tweetova.
2.    Tvoji bliski prijatelji su tvoje ogledalo
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:“Čovjek je vjere svoga prijatelja; zato pazite s kim se družite!”(Ebu Davud, Tirmizi)
Ovaj hadis ima očigledno značenje koje svi razumijemo, ali opet postoje neki aspekti koje često previdimo. Prvi je taj da ovaj hadis pruža duboki uvid u ljudski razum. Ukazuje na to da oni s kojima komuniciramo podsvjesno utječu na nas više nego što to želimo priznati, a govori i da dobro prijateljstvo znači poznavati osobu malo bolje od ostalih. To,zapravo, znači da ako ste prijatelj s nekim, poznajete ga do te mjere da ste zadovoljni njegovim sistemom vrijednosti, uvjerenjima, moralom i karakterom.
Jedna od zamki društvenih mreža jeste ideja masovnog povezivanja. Obilje prekomjernih veza ponekad ostavlja lažan utisak stvarne smislene interakcije. Obično su vam najbliži prijatelji osobe koje dugo poznajete, ali i jaka prijateljstva imaju svoje testove i iskušenja. Ono što se sada dešava kad odnosi dođu u kritičnu fazu jeste da nestane želje za zalaganjem za prijateljstvo.
Jednostavno odete na Facebook i kažete sebi da imate 600 drugih prijatelja s kojima možete pričati.
Ne treba puno pameti da se shvati zašto se Facebook navodi kao jedan od glavnih uzroka razvoda brakova. Ljudi se hrane ovim lažnim osjećajem povezanosti. Počnu kontaktirati s drugim osobama s kojima inače nikada ne bi stupili u kontakt. Ako se posvađaju sa supružnikom, odu pričati s nekim drugim jer ne znaju kako se nositi s pravom vezom.
Promijenite zbog toga svoje prioritete i umjesto sakupljanja hiljada frendova, fokusirajte se na održavanje veza s onima bliskima koje već imate.
3.    Nije uvijek dobro dijeliti
“Kad nekoga volite, volite ga umjereno jer sutra ga možete zamrziti, a kad mrzite nekoga, mrzite umjereno jer sutra ga možete zavoljeti.” (Tirmizi)
Umjerenost je ključna u svemu. Bez obzira na pretjeranu upotrebu ovog termina, njegova važnost ovdje ne može nikako biti prenaglašena. Očita je poruka da ne treba s ljudima dijeliti stvari zbog kojih kasnije možete zažaliti. Ovo je nešto na što bi roditelji trebali obratiti pažnju kod odgoja djece i njihovog odgovornog korištenja interneta. Nema svako ko vam je “prijatelj” dobre i iskrene namjere. Zbog toga mladi trebaju učiti iz životnog iskustva svojih roditelja koji su upoznavali razne vrste ljudi i kojima će se upaliti crveno svjetlo u pogledu nekih vaših poznanika, a koje vi možda nećete vidjeti.
Suštinska stvar koju ovdje treba razumjeti jeste i to da su društvene mreže izuzetan pojačivač zavisti. Nije lahko pregledati nečiji profil i pretpostaviti da mu u životu teku med i mlijeko. Ima lijepu porodicu, objavljuje fotografije s odmora i druženja, a vi tu sjedite shrvani svojim problemima i nedaćama. Veoma je lahko razviti zavist prema ljudima zbog ovoga. Zato pazite šta dijelite da ne pobudite zavist kod drugih!
Također je važno naglasiti da nikad ne trebate obznanjivati vlastite grijehe. U želji da se dopadnu drugima, mnogi će objaviti fotografije na kojima rade stvari koje inače ne bi. Ne otkrivajte grijeh koji je Uzvišeni Allah sakrio za vas.
Isto tako, i kada vam se nešto ne sviđa, potrebno je pokazati odmjerenost. Najdestruktivnije stvari na internetu jesu arogancija i jalovo raspravljanje. Iz nekog razloga ovo ponašanje se prenosi poput zaraze. Kad ljudi vide da neko napada nešto što ne vole, lahko je sakriti se iza tastature i pridružiti se. Ako vam se neko ne sviđa, nemojte ga vrijeđati ili govoriti bilo šta negativno. Jednostavno ga izbacite iz prijatelja i nastavite dalje.
Nadam se da će muslimani početi shvatati da internet upravlja njihovim životima na načine o kojima često i ne razmišljamo. Provjeravanje naših telefona nije samo nešto što radimo da nam prođe vrijeme, nego su oni postali primarno sredstvo komunikacije. Moramo se pomaknuti od priče da li su društvene mreže dobre ili ne i započeti iskrenu diskusiju o tome kako one utječu na naše živote i naše odnose. Nismo se još ni dotaknuli problema poput pretrpavanja informacijama i iscrpljivanja psihičke energije, što nas sprečava u činjenju jednostavnih stvari poput upućivanja dove Uzvišenom Allahu i činjenja drugih ibadeta.
Prijateljstva nas oblikuju na više načina nego što smo toga svjesni. Očigledno dolazi vrijeme kada više nećemo moći razlikovati online i offline osobe. Obje grupe imaju veliki utjecaj na nas i zato moramo biti svjesni islamskih principa i znati kako živjeti po njima bez obzira koliko se platforme i naše okruženje mijenjali.
Muslimmatters.org
preveo Nermin Spahić (minber.ba)