Kur-anske zanimljivosti
Kur-anske zanimljivosti
Kur anske zanimljivosti (1. dio)
Šta je Kur an? Nijedna knjiga u ljudskoj historiji nije tako dominantno utjecala na profiliranje ljudske misli kao Kur an. Nijedna knjiga do danas nije toliko prepisivana, proučavana, učena napamet, niti prevođena na sve relevantne svjetske jezike kao Kur an časni. Nijedna knjiga u tolikoj mjeri ne izaziva divljenje, ne pobuđuje želju za stalnim vraćanjem, niti razgaljuje dušu i ima iscjeljiteljsku moć poput Kur ana. Kada je to tako, postavlja se pitanje: šta je to Kur an?
Kur an je Allahov govor, koji je mudžiza, objavljen Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, zabilježen u mushafima (zbirkama), prenesen mutevatir-predajom, čije je učenje posebno vrednovan ibadet, počinje surom El-Fatiha, a završava surom En-Nas.
Dakle, Kur an je Allahov govor, Njegova izgovorena riječ. Kur an nije stvoren, nego je objavljen najodabranijem čovjeku, Njegovom posljednjem poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, preko najodabranijeg meleka – Džibrila, u najodabranijem mjestu – Mekki, u najodabranijem mjesecu – ramazanu.
On je uputa i vodilja čovječanstvu do Kijametskog dana. Ko ga bude čitao i slijedio njegove upute – uspio je i na ovom i na budućem svijetu, a ko mu leđa okrene, pa taj će provesti tegoban život na oba svijeta.
Koji je mudžiza, tj. koji je nadnaravne prirode, nije ni stih ni proza. Nemoguće je sačiniti nešto slično njemu, a on je izazov ljudima do Sudnjeg dana, pa ako neko misli da može, neka proba, a Allah Uzvišeni je već napomenuo u suri El-Bekare da to neće moći uraditi.
Zabilježen je u mushafima, tj. zbirkama, knjigama na jednom mjestu. Prvo bilježenje u mushafe bilo je za vrijeme halife Ebu Bekra, radijallahu anhu, na inicijativu Omera ibnul-Hattaba, radijallahu anhu, a povodom smrti oko sedamdeset hafiza Kur ana u Bitki na Jemami.
Prenesen je mutevatir-predajom, tj. posebnom vrstom predaje u kojoj u svakoj generaciji prenosi toliki broj pouzdanih prenosilaca da je nemoguće posumnjati da su se mogli složiti na laži i neistini. Znači, predaja koja je apsolutno ispravna, bez imalo sumnje.
Čije je učenje posebno vrednovan ibadet, tj. kada čovjek uči Kur an dobit će posebnu vrstu nagrade, kao što nas je obavijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Ko prouči koliko jedan harf iz Kur ana imat će nagradu, a za dobro djelo nagrada je deseterostruka. Ja ne kažem da su ELIF LAM MIM jedan harf, nego je ELIF harf, LAM je harf i MIM je harf. [1]
Stoga,
Ako želiš da vidiš svoje mjesto kod Allaha, pogledaj koliko mjesta ima Kur an kod tebe , tj. koliko ti učiš i čitaš Kur an, te koliko postupaš po propisima koji se nalaze u njemu, a tebi su upućeni.
Bilješke:
[1] Bilježi Tirmizi i kaže da je hadis hasen sahih, od Abdullaha ibn Mes uda.
Kur anske zanimljivosti (2. dio)
Najkraća ili najmanja sura u Kur’anu?
1. Šta je ispravnije reći: najkraća sura ili najmanja sura u Kur anu i zašto? Ispravnije je reći najkraća sura jer u Kur anu nema nešto što je malo.
2. Koliko je vjerovjesnika spomenuto u Kur anu? U Kur anu je spomenuto 25 vjerovjesnika po imenu.
3. U kojoj suri je spomenuta ptica pupavac (ar. hudhud)? Spomenuta je u 20. ajetu sure En-Neml, u kojem se govori o Allahovom poslaniku Sulejmanu, alejhis-selam, kada je izvršio smotru ptica. Uzvišeni Allah kaže: I on izvrši smotru ptica, pa reče: Zašto ne vidim pupavca, da nije odsutan.
4. Da li harfovi na počecima pojedinih sura, kao što su ELIF LAM MIM i sl., imaju značenja ili ne?
Ovi harfovi, kao što kaže šejh Ibn Usejmin, Allah mu se smilovao, nemaju značenje nego imaju pouku, a to je, kao što je spomenuo veliki islamski učenjak Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, dokaz nadnaravnosti Kur ana (i džazul-Kur an) i da je svako stvorenje onemogućeno da dođe sa nečim sličnim njemu. Ovo su pojedinačni harfovi (slova) kojima su sastavljene riječi kojima se obraća ljudima .
5. Uzvišeni Allah u 37. ajetu sure Ibrahim, u pogledu Mesdžidul-Harama u Mekki, kaže: Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoje časne Kabe, da bi, Gospodaru naš, namaz obavljali, zato učini da SRCA NEKIH LJUDI čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili , a nije rekao: Učini da srca SVIH LJUDI čeznu za njima . Koja je mudrost u tome?
Ovu mudrost pojasnio je učenjak Mudžahid, Ibn Abbasov učenik, radijallahu anhuma, koji je rekao: “Da je rekao SVIH LJUDI , to bi se odnosilo i na Perzijance, Bizantince, židove, kršćane i sve ostale ljude, i zato je rekao: SRCA NEKIH LJUDI , što se odnosi na muslimane.
5. Ko prouči 8. ajet sure Et-Tin: Zar Allah nije Sudija Najpravedniji?! , šta treba da kaže?
Poželjno je da kaže: Jeste, i mi to potvrđujemo. 1
Bilješke:
1. Hadis se prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
Kur anske zanimljivosti (3. dio)
Viđenje džinna u njihovom stvarnom obliku?!
1. Može li iko tvrditi da vidi džinne u njihovom stvarnom obliku? Ne, to je nemoguće, jer se suprotstavlja riječima Allaha Uzvišenog: On (šejtan) vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite. (El-E araf, 27)
2. Kaže Allah Uzvišeni: Neka se čestiti i imućni među vama ne zaklinju da više neće pomagati rođake i siromahe, i one koji su na Allahovom putu rodni kraj svoj napustili, VEL JA FUU VEL JASFEHUU! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prašta i milostiv je. (En-Nur, 22)
Da li postoji razlika između riječi el-afv i es-safh koje su spomenute u ajetu i koja je?
– Da, postoji.
Izraz el-afv se odnosi na čovjeka koji oprosti nekome krivicu, ali u njegovom srcu ostane neki trag ljutnje ili prezira, dok se es-safh odnosi na čovjeka koji oprosti nekome, a u njegovom srcu ne ostane ni truna ljutnje, kao da mu taj čovjek nije bio ni naudio.
3. I ne budite kao oni koji su, da se pokažu svijetu, nadmeno iz grada svoga izašli da bi od Allahovog puta odvraćali. A Allah dobro zna ono što oni rade. (El-Enfal, 47)
Ko su oni koji su izašli nadmeno i da se pokažu svijetu?
– To su bili Ebu Džehl i njegovi prijatelji kada su izašli na dan Bedra kako bi spasili karavane, tako da su izašli vodeći pjevačice koje će ih zabavljati, te noseći muzičke instrumente, kako bi ih Arapi uvijek spominjali i pričali o njihovom položaju i ugledu među njima.
4. Na veličinu i značaj zikra, tj. spominjanja Allaha Uzvišenog, upućuje to što je ibadet (obredoslovlje) povezan sa zikrom tako što je propisano da se poslije ibadeta čini zikr. Navedi četiri vrste ibadeta poslije kojih je Allah Uzvišeni naredio zikr!
– Namaz: A kada namaz završite, Allaha spominjite, i stojeći, i sjedeći, i ležeći. (En-Nisa, 103)
– Post: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur ana, koji je putokaz ljudima, jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga posti, a ko bude bolestan ili se zadesi na putu, neka isti broj dana naposti. Allah hoće da vam olakša, a ne da teškoće imate, da određeni broj dana ispunite i da Allaha veličate za uputu koju vam je dao, te da zahvalni budete. (El-Bekare, 185)
– Hadždž: A kada završite obrede vaše (hadžske), Allaha spominjite kao što spominjete pretke vaše, pa i više od toga! (El-Bekare, 200)
– Džihad: O vjernici, kad se s kakvom četom sukobite, smjeli budite i neprestano Allaha spominjite da biste postigli što želite. (El-Enfal, 45)
5. Koji je najveći broj (cifra) koji je spomenut u Kur anu i koji ajet to dokazuje?
– To je broj: stotinu hiljada (100-000), kao što kaže Allah Uzvišeni:
…i poslasmo ga (Junusa, alejhis-selam) stotini hiljada ljudi, i više. (Es-Safat, 147)
Nermin Avdić
(minber.ba)