ZNATE LI DA…ZNATE LI DA JE…

ZNATE LI DA… ZNATE LI DA JE…

Najduža sura u Kur’anu je El-Bekare, a najkraća El-Kevser.
Prvi objavljeni ajeti su u suri El-Alek (Ikre).
Jedina sura u Kur’anu koja ne počinje sa bismillom je Et-Tewbe.
U Kur’anu ima 114 sura.
Sunnet je petkom učiti suru Kehf.
Sredina Kur’ana se nalazi u suri Kehf.
Sura Ihlas vrijedi trećinu Kur’ana.
Otac i majka Muhammeda a.s. su se zvali Abdullah i Amina.
Amidža Muhammeda a.s. se zvao Ebu Talib.
Muhammed a.s. je pripadao plemenu Kurejš.
Kad mu je počela dolaziti objava, Muhammed a.s. je imao četrdeset godina.
Zajednički naziv za sve Poslanikove s.a.v.s. žene je Majke vjernika.
Isa a.s. se u Kur’anu spominje 25 puta.
Pet sura u Kur’anu počinje sa Elhamdulillah.
Sura En-Neml govori o Sulejmanu a.s. i njegovoj vojsci.
Prvi ambasador Islama u Medini je bio Musab b. Umejr.
Prvi hafiz Kur’ana bio je Muhammed a.s.
Muhammed s.a.v.s je u naručju h. Aiše r.a. preselio na Ahiret.
Sura El-Kevser nosi ime rijeke u Džnnetu.
Talha ibn Ubejdullah je nosio nadimak”živi šehid”
Za vrijeme tajnog poziva u islam odazvalo se 40 ljudi.
Arš se potresao kada je umro ashab Sa’d b. Muaz .
Nadimak Muhammeda a.s. je bio El-Emin.
Muhammed a.s. nije imao braće i sestara.
Prva Poslanikova a.s. žena se zvala Hatidža.
Prva bitka u kojoj su se muslimani borili bila je bitka na Bedru.
Hidžru sa Muhammedom a.s. je učinio Ebu Bekr.
Prije početka jela treba reći bismillah.
Namaz je stub vjere.
Najmanju kaznu u džehennemu će imati Ebu talib, Poslanikov a.s. amidža.
Fatiha je prva sura u Kur’anu.
En-Nas je zadnja sura u Kur’anu.
Potop je zadesio narod koji je živio u doba Nuha a.s.
Ibrahim a.s. je za života bio bačen u vatru.
Poslanik Ejjub a.s. je imao najveća iskušenja.
Poslanik koji je rođen bez oca je Isa a.s.
Muhammed a.s. je preselio na Ahiret u 63. godini života.
Muslimani su u Španiji bili skoro 800 godina.
Meleci Munkir i Nekir su zaduženi da ispituju ljude u kaburu.
Melek Israfil je zadužen da puhne u sur.
Namaz u džematu je vrijedniji za 25 i 27 puta od namaza u kući.
Levhi Mahfuz je ploča na kojoj je zapisano šta će biti.
Kršćani su zalutali u vezi jednog poslanika, a to je Isa a.s.
Jevreji su rekli da je Uzejr Allahov sin.
Ashabi su drugovi Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.
Prvo što je rekao Isa a.s. u bešici je :Ja sam Abdullah, Allahov rob.
Havarijjuni su drugovi Isa a.s.
Dvadeset pet Poslanika je spomenuto u Kur’anu.
Nijedna žena nije bila Poslanik.
Muhammed sallellahu alejhi ve sellem je najodabraniji Poslanik.
Prvi mujezin u islamu se zvao Bilal ibn Rebbah.
Objava Muhammedu a.s. je počela u pećini Hira.
Vladar svih muslimana se zove halifa.
Tevrat je objavljen Musau a.s.
Zebur je objavljen Davudu a.s.
Indžil je objavljen Isau a.s.
Hakka i Kijame su imena za Sudnji dan.
Nar, Sekar i Džehim su imena za džehennem.
U Kur’anu ima 15 sedždetut-tilaveh.
U suri Hadždž se nalaze dvije sedždetut-tilaveh.
Čovjeku će se u kaburu postaviti pitanja: ko ti je Gospodar, koja ti je vjera, i ko ti je poslanik?
Prvu strijelu na Allahovom putu je ispalio Sa’d ibn Vekkas.
Arš drži osam meleka.
Halid ibn Velid imao je nadimak Sejfullah.
Bitka na Hendeku se jož zove i Ahzab.
Muhammed a.s. je ranjen u bitci na Uhudu.
U bitci na Mu’ti je učestvovalo 200.000 Vizantijaca.
Sulejman a.s. je umro naslonjen na svoj štap u stojećem položaju.
Najuzvišeniji ajet u Kur’anu je Ajetul-Kursijj.
Šejtani ne ulaze u kuću u kojoj se uči sura Bekare.
Faraonova žena se zvala Asja.
Ideju o kopanju hendeka u bitci Ahzab je dao Selman el-Farisi.
Djeca Muhammeda a.s. su se zvala: Kasim, Abdullah (Tahir), Ibrahim, Zejneb, Fatima, Rukajja i Ummu Kulsum.
Pokrivanje žene je propisano pete godine po Hidžri.
Neke od mu’džiza Muhammeda a.s.: Kur’an, raspolovljenje Mjeseca, nazivanje selama od strane kamenja, izviranje vode iz njegovih prstiju…
Nuh a.s. je živio 950 godina.
Sinovi Adema a.s. su se zvali Kabil i Habil.
Ugovor između Allaha i duša svih ljudi zove se Misak.
Dio koji neće istruhnuti u kaburu je repna kost (repnjača).
Ruknovi braka su: supruga, suprug, zastupnik (velijj), oblik (forma, ponuda i prihvatanje) i svjedoci.
Meleci ne ulaze u kuću u kojoj su pas i slika (sa likovima).
Ruknovi abdesta su: nijjet, pranje ruku do iza laktova, potiranje kose, pranje nogu do iza članaka, pridržavanje redoslijeda. (El-Maide, 6)
Ženi je za vrijeme hajda i nifasa zabranjeno: namaz, doticanje Mushafa, boravak u mesdžidu i polni odnos sa mužem.
U Kur’anu ima trideset džuzeva.
Ženu udaju četiri stvari: ljepota, porijeklo, bogatstvo i vjera.
Najveći ogranak imana je reći: La ilahe illellah.
Najmanji ogranak imana je ukloniti smetnju (prepreku) sa puta.
Ako prespavamo namaz ili ga zaboravimo klanjati, moramo ga naklanjati.
Najbolji poznavalac halala i harama među ashabima bio je Muaz ibn Ubejdullah.
Duboki san pri kome je čovjek nesvjestan, jedna je od stvari koja kvare abdest.
Meleki se smjenjuju u vrijeme sabah i ikindije namaza.
Prvi poslanik koji će biti obučen na Sudnjem danu je Ibrahim a.s.
Namaz u Haremu Ka’be je vrijedniji 100.000 puta nego namaz u drugim mesdžidima.
Drugi naziv za akšam namaz je dnevni vitr.
Prvi mesdžid u islamu je Mesdžidul Kuba.
Narodu Benu Israil je naređeno da zakolje kravu.
U mesdžid se ulazi desnom nogom, a izlazi se lijevom.
U WC se ulazi lijevom nogom a izlazi desnom.
Muhammed a.s. je tri godine tajno pozivao u islam.
Ebu Sufjan je bio vođa Kurejšija na Uhudu.
Kabu su sagradili Ibrahim a.s. i Ismail a.s.
U bitci na Uhudu, Ebu Dudžane je nosio sablju Poslanika a.s.
Šehid će u Džennetu imati sedamdeset i dvije hurije.
O alkoholu (zabrani) su objavljena tri ajeta.
Prvi ajet objavljen o hrani je u suri El-En’am.
Otac Ibrahima a.s. se zvao Azer.
Muhammed a.s. je četiri puta obavio umru.
Allah dž.ž. je na Bedr poslao hiljadu meleka.
Sura Enfal govori o bitci na Bedru.
Kazna za blud se spominje u suri Nur.
Na sunnetu sabah namaza, sunnet je učiti sure Kafirun i Ihlas.
Mejjita (mrtvaca) do kabura prate tri stvari: porodica, imetak i djela, a samo djela ostaju s njim.
Između čovjeka i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza.
Meleki su okupali Hanzalu ibn Amra.
Klanje kurbana povodom rođenja djeteta zove se akika.
Ruknovi hadža su: ihram, tavaf, sa’j i Arefat.
Noć Lejletul Kadr je vrijednija od 1000 mjeseci.
Sunnet je postiti šest dana ševvala, devedi i deset dan Muharrema, ponedjeljkom i četvrtkom i bijele dane-14, 15 i 16 dan u mjesecu.
Kibur je nepriznavanje istine i potcjenjivanje ljudi.
Otac Musa a.s. se zvao Imran.
Ramazanski bajram traje tri dana.
Kurban-bajram traje četiri dana.
Planina na koju se nakon potopa iskrcao Nuh a.s. zove se Džudijj.
Narodu Ad je poslan poslanik Hud a.s.
Narodu Semud je poslan poslanik Salih a.s.
U Medjen je poslan poslanik Šuajb a.s.
Od dva poslanika su žene bile nerotkinje: od Ibrahima a.s. i od Zekerijjaha a.s.
Sa gibetom (ogovaranjem) se uspoređuje jedenje mesa umrlog brata.
Allahu dž.ž. najmrže dozvoljeno djelo je razvod braka.
Nije dozvoljeno oženiti dvije sestre.
Čovjek će na Sudnjem danu biti prvo pitan za namaz.