{"id":6486,"date":"2016-07-19T23:30:08","date_gmt":"2016-07-20T03:30:08","guid":{"rendered":"http:\/\/bichamilton.com\/?p=6486"},"modified":"2016-07-19T23:30:08","modified_gmt":"2016-07-20T03:30:08","slug":"zavrsen-mjesec-sjecanja-na-genocid-u-srebrenici","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/bichamilton.com\/2016\/07\/zavrsen-mjesec-sjecanja-na-genocid-u-srebrenici\/","title":{"rendered":"Zavr\u0161en mjesec sje\u0107anja na genocid u Srebrenici"},"content":{"rendered":"

Komemorativnom akademijom u Torontu zavr\u0161ena komemorativna manifestacija Instituta za istra\u017eivanje genocida Kanada pod nazivom “Mjesec sje\u0107anja na genocid u Srebrenici”.<\/p>\n

Komemorativnu akademiju su svojim prisustvom uveli\u010dali specijalni izaslanik premijera Kanade Justin Trudeaua, \u010dlan Kanadskog parlamenta i veliki borac za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode i prijatelj BiH Borys Wrzesnewskyj i jedan od lidera istaknute organizacije “Glas bosanskog genocida” iz Seatle Irfan Mirza.
\nTradicionalnu komemorativnu akademiju je otvorio u ime doma\u0107ina imam Adnan ef. Balihod\u017ei\u0107. On je naglasio zna\u010daj kontinuiranog sje\u0107anja kanadskih Bo\u0161njaka i njihovih organizacija i zajednica na najve\u010di zlo\u010din u Evropi poslije holokausta, genocid u Srebrenici. Zahvalio se svim kanadskim organizacijama i zajednicama koje su zaista primjer mnogim drugim kako se treba odnositi prema kulturi pam\u0107enja.<\/p>\n

Zatim je pozvao po\u0161tovanog Borys Wrzesnewskyj \u010dlana Kanadskog parlamenta i velikog borca za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode i velikog prijatelja BiH. Borys je na po\u010detku rekao da dolazi kao specijalni izaslanik kanadskog premijera Justin Trudeau. “Veliko ne jednoglasno prihva\u0107eno u svijetu poslije stra\u0161nog holokausta izgubilo je bitku na kraju dvadestog stolje\u010da u eri ljudskih prava i sloboda u vremenu demokratije u centru Evrope u BiH. Genocid u Srebrenici je jedna od najsramnijih stranica \u010dovjeka, civilizacije, svijeta. Nezamislovo je da se pred o\u010dima svijeta de\u0161avao takav stra\u0161ni zlo\u010din. Kanada je politi\u010dki priznala genocid u Srebrenici sa dvije rezolucije kanadskog parlamenta. Kanada odaje du\u017enu su\u0107ut \u017ertvama genocida u Srebrenici. Kanada ostaje vjerna principima istine, pravde, za\u0161tite ljudskih prava i sloboda”, rije\u010di su Borys Wrzesnewskyj, koje su pozdravljene velikim aplauzom.<\/p>\n

Zatim je najavljen Irfan Mirza jedan od liedera izuzetno zna\u010dajne organizacije mladih intelektualaca iz Seattle “Glas bosanskog genocida”. Irfan je izlo\u017eio jednu od do sada najboljih, akademski najargumentovanijih historija BiH. Po prvi put su se \u010duli historijski argumenti o nastanku i razvoju BiH, argumenti bazirani na istra\u017eivanjima Irfana u najelitnijim svjetskim akademskim institucijama. Ovo izuzetno izlaganje \u0107e biti objavljeno u vidu knjige. Institut za istra\u017eivanje genocida Kanada zajedno sa “Glas bosanskog genocida” i drugim organizacijama i zajednicama \u0107e poslati knjigu u sve \u0161kole bosanskog jezika u Sjevernoj Americi. Djeca bosanskohercegova\u010dkog porijekla \u0107e tako u okviru predmeta bosanska historija pri dopunskim \u0161kolama bosanskog jezika u Kanadi i SAD imati odli\u010dnu priliku da se mnogo vi\u0161e i bolje upoznaju sa historijom BiH. Na kraju svoga izlaganja, vrlo emotivno, Irfan Mirza je pozvao profesora Emira Rami\u0107a i uru\u010dio mu svoju zna\u010dku koju je dobio od ratnih politi\u010dkih i vojnih lidera BiH za svoj rad za BiH. Tom prilikom Irfan je rekao: “Profesor Emir Rami\u0107 je sinonim borbe za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode. Zahvaljuju\u0107i radu profesora Rami\u0107a Kanada je posta veliki prijatelj ne samo istine i pravde o zlo\u010dinima u BiH, ve\u0107 i veliki prijatelj dr\u017eave BiH. Mladi intelektualci u “Glasu bosanskog genocida” su inspirisani radom profesora Rami\u0107a. Njegova velika podr\u0161ka na\u0161em radu je bila od odlu\u010duju\u010deg zna\u010daja za na\u0161e aktivnosti. Profesor Rami\u0107 je davno zaslu\u017eio Zlatnog ljiljana. Hvala ti Emire na svemu \u0161to si u\u010dinio za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode, za dostojanstvo \u017ertve”.<\/p>\n

Na kraju prisutnima se obratio profesor Emir Rami\u0107, direktor Instituta za istra\u017eivanje genocida Kanada. Rami\u0107 je svoje izlaganje nazvao Bitke za Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n

Prva bitka
\nPoni\u0161tavanje referenduma o Danu manjeg bh. entiteta
\nIgnorisanje odluke Ustavnog suda BiH i raspisivanje referenduma o Danu manjeg bh. entita je drasti\u010dno kr\u0161enje Me\u0111unarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Evropske konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i sloboda. Istovremeno to je do sada najve\u010di atak na suverenitet i teritorijalni integritet me\u0111unarodno priznate dr\u017eave BiH, \u010dlanice UN. Odluka \u0107e imati nesagledivo destabiliziraju\u0107u prekretnicu u me\u0111udr\u017eavnim odnosima u regionu i Evropi. Podr\u017eavanje raspisivanja referenduma od strane politi\u010dkog establi\u0161menta Srbije je direktno mje\u0161anje u untra\u0161nje stvari dr\u017eave BiH, \u0161to mo\u017ee imati nesagledive posljedice u me\u0111udr\u017eavnim odnosima u regionu i Evropi. Kao premijer susjedne dr\u017eave, Vu\u010di\u0107 bi morao po\u0161tovati odluku Ustavnog suda BiH kojom se 9. januar kosi s ustavnim principima i ravnopravno\u0161\u0107u drugih naroda koji \u017eive u manjem entitetu. Pozivamo Kanadu, SAD i \u010ditav demokratski svijet da se ujedini u ne samo osudi raspisivanja referenduma, ve\u0107 i u njegovoj zabrani. Poru\u010dujemo da manji entitet nikada ne\u0107e biti srpska dr\u017eava na tlu me\u0111unarodno priznate dr\u017eave BiH, bez ozbira na raspisivanje referenduma.<\/p>\n

Druga bitka
\nRegistracija i izlazak na lokalne izbore
\nRegistracija, izlazak na izbore i glasanje nije samo moralna, gra\u0111anska, patriotska obaveza, ve\u0107 i tvoj izbor kakvo dru\u0161tvo kroz bosanskohercegova\u010dku dr\u017eavu \u017eeli\u0161 i ho\u0107e\u0161 da ima\u0161, kakav svoj rodni grad \u017eeli\u0161 i ho\u010de\u0161 da ima\u0161. Pozivamo gra\u0111ane i gra\u0111anke BiH porijekla u Kanadi i SAD da se prijave za glasanje putem po\u0161te, kako bi ostvarili pravo glasa na oktobarskim izborima. Rok za podno\u0161enje prijave za glasanje putem po\u0161te je 19. Pozivamo sve bosanskohercegova\u010dke organizacije i zajednice u Kanadi i SAD da u narednih nekoliko dana u\u010dine maksimum kako bi se \u0161to vi\u0161e gra\u0111ana i gra\u0111anki registrovalo za lokalne izbore. To je jedini put da \u017ertva dobije istinskog politi\u010dkog predstavnika na lokalnom nivou na kome se i realizuje institucionalizacija kolektivnog pam\u0107enja.<\/p>\n

Tre\u0107a bitka
\nInstitucionalizacija kolektivnog pam\u0107enja
\nPravo na bolju budu\u0107nost podrazumjeva obavezu da se gradi strategija kulture pam\u0107enja. Kultura pam\u0107enja kao program opstanka \u017ertve i jedini put realizacije istine i pravde bez kojih nema bolje zajedni\u010dke bosanskohercegova\u010dke budu\u0107nosti, mora iza\u0107i iz okvira saop\u0107enja, deklaracija, proklamacija i u\u010di u institucije Kanade i SAD. Tako \u0107e kultura pam\u0107enja svjedo\u010diti da \u017ertva nije broj, ve\u0107 je \u017ertva \u017eivot, \u017eivot koji se mora pamtiti. Samo ono \u0161to je institucionalizirano mo\u017ee se prenijeti kroz vrijeme i prostor. Stoga je podsticanje institucionaliztacije o zlo\u010dinu jedna od strate\u0161kih razvojnih ta\u010daka kulture pam\u0107enja, odnosno na\u0161eg instituta. Osnovni elementi strategije institucionalizacije kolektivnog pam\u0107enja su: o\u010duvanje sje\u0107anja na zlo\u010dine, djelovanje na suzbijanju negacije zlo\u010dina, djelovanje protiv dehumanizacije pojedina\u010dnog i kolektivnog identiteta, djelovanje protiv legalizovanih rezultata zlo\u010dina i djelovanje da se zajedni\u010dki \u017eivot po\u010dne graditi na moralnom, politi\u010dkom, znanstvenom i kulturno umjetni\u010dkom odnosu prema zlo\u010dinu, posebno genocidu. \u017drtva ima pravo i odgovornost na sje\u0107anje i pama\u0107enje. Genocid u Srebrenici, odnosno BiH je simbol stradanja ne samo Bo\u0161njaka, ve\u0107 simbol stradanja svih nevinih ljudi u Evropi i svijetu. Zato se genocid u BiH ne ti\u010de se samo Bo\u0161njaka i BiH, on je sastavni dio svjetske svijesti i savjesti. Budu\u0107nost BiH \u0107e se graditi na strategiji institucionalizacije kulture pam\u0107enja i pojedina\u010dnoj i kolektivnoj memoralizaciji zlo\u010dina.
\nNa kraju profesor Rami\u0107 je u ime kanadskih Bo\u0161njaka poslao podr\u0161ku narodu Turske. Sa komemoracije povodom 21. godi\u0161njice od genocida u Srebrenici iz Toronta gra\u0111ani i gra\u0111anke BiH koji \u017eive u Kanadi i posebno pre\u017eivjele \u017ertve, potomci \u017ertava i svjedoci najve\u010deg zlo\u010dina poslije Drugog svjetskog rata u Evropi, genocida u BiH, izra\u017eavaju po\u0161tovanje i divljenje za izuzetnu hrabrost i odlu\u010dnost turskom narodu u o\u010duvanju demokratskih institucija koje su strpljivo gra\u0111ene, a koje su brutalno napadnute. Gra\u0111ani i gra\u0111anke BiH koji \u017eive u Kanadi izra\u017eavaju podr\u0161ku prijateljskom narodu Turske u nastojanju da o\u010duvaju demokratske tekovine i slobodu. Turski narod je branio i odbranio slobodu i nezavisnost ne samo Turske, ve\u0107 i \u010ditavog slobodnog, demokratskog svijeta.<\/p>\n

\n\n \t\t\n\t\t\t\t